Mostarski doktoranti i magistranti traže produženje rokova za odbranu disertacija po starom sistemu
Na Univerzitetu "Džemal Bijedić" doktorantima nije omogućen niti prelazak na 3. ciklus studija jer su fakulteti tek u izradi eleborata za njihovo pokretanje. Podsjetili su da je u Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu rok za odbrane doktorata po starom sistemu, prije Bolonje, produžen do kraja 2018., a u Republici Srpskoj do kraja septembra 2020. godine.
O problemima sa kojima su suočeni doktoranti i magistranti ove dvije mostarske visokoškolske institucije suočeni razgovarali smo sa Sanelom Kuko, doktoranticom sa Univerziteta "Džemal Bijedić", koja nam je na početku naglasila da su potpisnici zahtjeva samo manja grupa onih koji su pogođeni ovom zakonskom odredbom.
"Odlučili smo da nećemo olako prihvatiti da nam je onemogućeno da branimo doktorske disertacije u koje smo uložili nekoliko godina rada, za koje smo uradili opsežna istraživanja, uplatili dio sredstava i drugo. Istražujući shvatili smo da na Sveučilištu postoje ljudi sa istim problemima, tako smo se ujedinili u našim zahtjevima", priča nam Sanela Kuko, doktorantica sa Univerziteta "Džemal Bijedić“, navodeći očitu diskriminiranost doktoranata i magistranata u HNK u odnosu na primjere iz Sarajeva, Zenice i drugog entiteta.
Postojeći zakonski propis nije u ravnopravnu poziciju stavio doktorante i magistrante, ali su njihovi današnji zahtjevi zajednički. Zahtjev je već predočen određenom dijelu zastupnika u Skupštini HNK te bi se trebao naći na Dnevnom redu naredne sjednice, a to bi trebalo biti do kraja ljeta.
"Postojeće zakonsko rješenje u našem kantonu doneseno je 2012. godine i vjerovatno je predviđalo da je rok od pet godina dovoljan za izradu i odbranu teze, ali nije uzimalo u obzir razne životne momente koji taj period mogu produžiti. Izvjesna doktorantica u međuvremenu može ostati trudna i roditi, njoj bi pravo i obaveze trebale mirovati godinu dana. Imamo i slučaj doktoranta kojem je mentor umro, to bi automatski trebalo produžiti rok", govori nam Kuko i upućuje na očite nedorečenosti aktuelnog zakonskog rješenja.
"Naš konkretan zahtjev je Skupština nakon mišljenja Vlade HNK donese odluku o izmjeni i dopuni Zakona o visokom obrazovanju u članu 131. te da nam se time omoguće ista prava kao u ostatku Federacije ili u drugom entitetu, što znači da se rok za odbranu doktorskih ili magistarski teza pomjeri na 2018. ili 2020. godinu“, rezimira Kuko.
Kuko još kaže da su imali dobru komunikaciju sa predstavnicima političkih stranaka i zastupnicima u Skupštini HNK sa kojima su razgovarali te da problem nije toliko postojanja političke volje, koliko konkretnih procedura koje treba uraditi da bi se desila izmjena pomenutog zakona.
"Ako ovako ostane mi, ali i naše visokoškolske ustanove gubimo novac, vrijeme, kadrove, intelektualce, gubi se kredibilitet, što mislim da nikome nije u interesu, jer i u Skupštini i u Vladi sjede ljudi koji su i profesori, doktori, magistri, obrazovani ljudi koji bi trebali shvatiti naše zahtjeve. Ne treba dopustiti da naš kanton bude tamna strana obrazovanja u Bosni i Hercegovini", zaključuje doktorantica Kuko.
Zahtjev magistranata i doktoranata dobio je podršku Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta u BiH i Sindikalne organizacije Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.
