Danas, je taj uređaj tema mnogih novinskih članaka, kontakt emisija i Viber razgovora, a čemu zapravo služi, koliko košta, tko s njim radi i sve što znamo ili ne znamo o respiratoru, otkriva voditelj Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje SKB Mostar, prim. mr. sc. Zoran Karlović.
"Respirator je uređaj koji pomaže bolesniku kojem je iz bilo kojeg razloga oštećena izmjena plinova u plućima. Upale pluća, tumori, ozljede grudnog koša, poremećena stanja svijesti, moždani i srčani udari, teške operacije i tumori neka su od stanja kad naš organizam treba pomoć i kad sama pluća ne mogu zadovoljiti potrebe za kisikom. Tad se bolesniku preko usta ili nosa u dušnik postavi cijev (tubus) preko kojeg se povezuju pluća s respiratorom. Liječnik intenzivist, najčešće anesteziolog potom na respiratoru podešava parametre poput volumena kojeg respirator treba 'upuhati' u bolesnika, koliki broj upuha treba respirator dostaviti bolesniku u minuti, kao i udio kisika koji će biti u smjesi, a sve prema potrebama bolesnika", navodi Karlović.
Naglašava da čovjek normalno diše zrak u kojem se nalazi 21 posto kisika dok se preko respiratora, ako to stanje bolesnika zahtijeva, može upuhati sve do 100 posto kisika.
"Povećani udjeli kisika su često potrebni upravo kod bolesnika s ozljedama pluća uslijed upala bilo kojeg uzroka, uključujući i upale kod oboljelih od koronavirusne infekcije", pojašnjava mostarski ljekar.
Kada je riječ o cijeni respiratora kako naglašava Karlović situacija je kao i za svaki elektronski uređaj, cijena ovisi o mnogo faktora – proizvođaču, specifikacijama respiratora, pogonu (električna turbina, centralni ili vlastiti izvor komprimiranog zraka – kompresor), stanju na tržištu.
"'Možemo reći kako se cijene kreću od 15 hiljada dolara za respiratore neprovjerenih kineskih proizvođača do preko 100 hiljada eura za modele renomiranih tvrtki za proizvodnju medicinske opreme koji nude mnoge dodatne mogućnosti i osiguravaju dostupnost zamjenskih dijelova. U ovom trenutku, treba i to naglasiti, velika je potražnja na globalnom nivou za respiratorima, te shodno tome, po temeljnom ekonomskom zakonu ponude i potražnje, ionako visoke cijene još su i više'', kaže Karlović.
Međutim, naglašava da se respirator u konačnici može i kupiti, ali ističe da je osoblje koje zna s njima upravljati teško zamjenjivo.
"Liječnici intenzivisti, među kojima su na našim područjima najbrojniji anesteziolozi, kao i sestre i tehničari koji rade u jedinicama intenzivnog liječenja su najvrjedniji resurs u borbi protiv pandemije. U njihovu edukaciju i savladavanje raznih vještina uložene su godine mukotrpnog rada i učenja jer sam rad na respiratoru ima desetke raznih oblika ventilacije, što tlačnih, što volumnih, što osobnih o bolesnika. To rezultira velikom složenošću posla za liječnike intenziviste tim više što se parametri moraju nerijetko brzo prilagođavati potrebama bolesnika", pojašnjava Karlović.
Ističe kako tržište za respiratore još i postoji jer će uvijek neka tvornica raditi u tri smjene ne bi li prodala respirator više. No naglašava da, tržište za liječnike i sestre/tehničare iz Intenzivne ne postoji jer nitko nema toliko novca da ih sada kupi.
''Oni se ne stvaraju preko noći već godinama i to se nikada ne smije zaboraviti'', poručuje prim. mr. sc. Zoran Karlović iz SKB-a Mostar.
Prepoznajete li lopove koji su ukrali MacBook Pro računar iz prodavnice u SCC-u?
Zahiragić brani Kapidžića: Trojka pokušava spriječiti njegov izbor za gradonačelnika Sarajeva
