U tom periodu davan je veliki značaj uređenju ulica i stvaranja specifične arhitektonske gradske zone sa pseudomaurskim stilom gradnje (arhitektura eklektike) dominantnim u austrougarskom periodu.
Dendrološki spomenik prirode - aleja orijentalnog platana nalazi se u strogom centru grada. Proteže se u ukupnoj dužini od 1.127 metara, na kojoj se nalazi ukupno 179 stabala, od čega je 174 stabala platana. Zamišljen je kao šetnica dvorednog drvoreda - aleja.
Sa njegovom gradnjom započeto je 1887. godine, odlukom mostarske opštine, koja je ujedno i zasadila drvored platana po prijedlogu građevinskog savjetnika gradske uprave dipl. ing. Miloša Komadine. Upravo njemu možemo zahvaliti za izgradnju većine aleja, trgova i parkova u tom periodu.
Veći dio aleje platana zasađen je u čast posjeta Mostaru, austrougarskog princa prestolonasljednika Rudolfa 21. i 22. juna 1888. godine, sina jedinca Kralja Franje Josipa I. Naziv Štefanijino šetalište (Stephanie - Allee) ova aleja dobila je u čast prinčeve žene Štefanije kćerke belgijskog cara Lepolda II. Stabla namijenjena ovoj sadnji nabavljena su iz Austrije i tu se radilo o 220 stabla orijentalnoga i javorolisnoga platana. Sadnice su bile starosti oko 10 godina.
Prilikom gradnje ove aleje izgrađen je i prvi kanalski vodovodni sistem koji je crpio vodu iz rijeke Radobolje, sa funkcijom da se stabla platana redovno snabdijevaju vodom. Jedan manji dio ovih kanala postoji i danas. Dakle, ovaj dendrološki spomenik sastoji se od tri osnovna dijela, koje čine cjelinu aleje platana i to su:drvored u ulici Kneza Branimira sa dužinom od 370 metara gdje se nalaze 82 stabla platana, Trg Rondo (Trg Hrvatskih Velikana) površine od 920 m2 sa 17 stabala platana. te Lenjinovo šetalište (ulica Nikole Šubića Zrinskog) ukupne dužine 367 metara - na ovo lokalitetu nalazi se 70 stabala platana.
Današnja slika cjelokupne aleje platana znatno je izmijenjena od perioda njenog otvorenja 1889. - 1898. godine, od nekadašnjih 225 stabala posađenih u austrougarsko doba danas su živa svega 92 stabla.
Mnoga od ovih stabala su pretrpjela znatna oštećenja izazvana brojnim abiotičkim i biotičkim uticajima. Drvored u ulici Kneza Branimira je najvredniji dio zaštićenog dendrološkog spomenika prirode aleje platana. Od ukupnog broja stabala od 82 stabla unutar ove ulice nalazi se glavnica od 57 stabala iz perioda austrougarske vladavine koja su zasađena 1888. godine. Tu se danas nalazi i 13 stabala platana zasađenih 1968. godine, pet platana zasađenih 1997. godine.
Većina starih stabala prelazi visinu od 45 metara, dok su ostala stabla naknadno zasađena visine između 20 do 25 metara. Tokom 1997. godine kantonalno vijeće je donijelo odluku o prolasku magistralnog puta upravo kroz ulicu Kneza Branimira preko Rondoa (Trga Hrvatskih velikana), što je doprinijelo brojnim mehaničkim oštećenjima tj. udarima teretnih vozila u stabla.
Sredinom 2008. godine gradska uprava grada Mostara donijela je odluku o rekonstrukciji dijela pješačke zone šetnice koja prolazi kroz Branimirovu ulicu, prilikom izvođenja ovih radova došlo je brojnih povreda na korijenovom sistemu platana. Prilikom niveliranja neravnina na pješačkoj zoni nastalih rastom korijena platana, pristupilo se uklanjanju cijelih dijelova korijenja gotovo do osnove debla, što je znatno ugrozilo samu statiku stabala. Uslijed ove intervencije došlo je do obrušavanja tri stabla platana.
Uzevši u obzir zdravstveno stanje cijele aleje veoma je lako zaključiti da je ono više nego kritično. U periodu 1989 - 2014. godine na ovim stablima nisu poduzimane značajnije intervencije u cilju njihove sanacije.
Posljednje značajnije intervencije na sanaciji oštećenih i oboljelih stabala platana, izvršene su 1988. godine. Sanacijski zahvate izvodilo je javno preduzeće "Parkovi i nasadi" pod nadzorom prof. dr. Mithada Uščuplića.
Ako se i dalje gradske vlasti budu ovako odnosile prema ovome jedinstvenom dendrološkom spomeniku bojimo se da će on "umrijeti" u cvijetu svoje mladosti, jer je životni vijek platana oko 400 godina, a njima je tek nepunih 130.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
