Mostarski usponi i padovi: Prije stotinjak godina bio turistička atrakcija, a danas stagnira
Činjenica je da se grad na Neretvi posljednjih godina u domaćim i svjetskim medijima veže uz pojam "grad slučaj" zbog političke krize, ali se i sve češće spominje kao bh. biser u kojem je turizam na koljenima i ekonomija na rubu propasti.
Istodobno se govori o zlatnom dobu Mostara unazad pola stoljeća, kada je bio industrijski grad ravan nekim svjetskim metropolama, ali se nakon ratnih dešavanja teško oporavlja.
Loša karma ili nešto drugo?
Šta je razlog tome, politika, klima, ljudi, zakoni, utjecaji vanjskih sila ili loša karma, teško je naći tačan odgovor iako bi vjerovano analitičari nabrajali sve to zajedno, navodeći kako je stigmatizacija Mostara koji stagnira evidentna kroz generacije i povijesne zapise.
Mostar je u turističkom vodiču Bosne i Hercegovine starom skoro stotinu godina opisan baš kao jedan od najzanimljivijih gradova koji je do rata mnogo napredovao, ali naglo ekonomski propada.
Turistički vodič je izvorno u Sarajevu objavilo 1926. godine Ministarstvo trgovine Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu, a povijesne zapise naše zemlje od zaborava je sačuvao Grgo Mikulić iz Širokog Brijega, koji je prije 20 godina objavio reprint tog vodiča.
Publikaciju je, priča nam Mikulić, pronašao u vili porodice Castrapelli u Dubrovniku, koja je, prema njegovim saznanjima, bila u prijateljskim odnosima s kraljem Jugoslavije Petrom I.
Tokom 90-ih godina, kada je vila koja je bila u ruševnom stanju obnavljana, kaže Mikulić za Klix.ba, publikaciju je sačuvao sasvim slučajno, jer se kod te vile zadesio dok su stvari odvožene na odlagalište otpada.
"Ugledavši vodič na jednom zidiću, pitao sam za vlasnika, a kada sam dobio odgovor da niko nije vlasnik i da mogu uzeti vodič, kao i mnoštvo knjiga koje nikome ne trebaju, nisam puno mislio i sve sam ih spasio od spaljivanja", priča nam Mikulić o spašavanju tog blaga.
Kaže kako je od prvog trena znao da taj vodič mora objaviti kao svojevrsni svjedok vremena. Kao urednik reprint izdanja, izdavač i dugogodišnji turistički radnik tvrdi da je za poboljšanje trenutnog stanja i prave analize uvijek važno uključiti što više saznanja i aspekata prošlosti.
Vodič je podijeljen na dva dijela, prema tadašnjim željezničkim prugama: pravac Bosanski Brod - Dubrovnik te Bosanski Novi - Jajce - Sarajevo.
U uvodnom djelu navodi se kako "putnici iz Kraljevine SHS ne trebaju imati pasoše, ali se preporučuje da svaki nosi jednu legitimaciju ili ispravu kojom može dokazati svoj identitet", što je zanimljivo u današnje vrijeme kada je procedura za putovanja dosta komplikovana.
U glavnim mjestima Bosne i Hercegovine prije gotovo sto godina opisano je da postoje dobri hoteli s dobrom njemačkom, francuskom i domaćom kuhinjom. Također je istaknuto da svi hoteli i sve restoracije stoje pod nadzorom vlasti, kako radi čistoće, tako i radi cijena koje se s vremena na vrijeme kontrolišu, što je važno za njihov rejting i za sve posjetitelje.
S obzirom na to je vodič pisan iz perspektive putnika vozom, putovanje željeznicom kroz Hercegovinu je opisano kao divlja romantika dolinom Neretve.
"Od Jablanice do Mostara vodi put i željeznica dolinom Neretve kroz go krš, koji strancu pruža divlje romantike. U blizini Mostara, prolazeći Bijelim Poljem, proširuje se vidik sve više, dok se ne ukaže visoko na brdu podno Stoca lijepa pravoslavna crkva koja se sa svih strana ulazeći u grad prva ugleda", stoji u stogodišnjem vodiču.
Najzanimljiviji, a propada
Grad Mostar je, kako se navodi, jedan od najinteresantnijih gradova, koji pruža sliku mnogo drugačiju nego u drugim gradovima.
"Od starina je u gradu je ostao samo rimski most s tornjevima, ali je drugi dio grada u posljednjih trideset godina potpuno moderno izgrađen. Klima je vrlo blaga, samo smetaju malo vjetrovi", navodi se u vodiču iz 1926. godine. Okolica grada, kako je istaknuto, je vrlo romantična i obiluje mnogim izletištima.
Za najmilije su izdvojeni vrelo Radobolje i Blagaj, gdje se nalaze ruševine starog Stjepanova grada i izvor Bune koja izvire iz jedne pećine.
"Mostar je do pred rat mnogo napredovao, ali je sada počeo naglo ekonomski propadati. Broji sada oko 16.500 stanovnika. Smješten lijepo na rijeci Neretvi i Radobolji podno brda Huma. Ima dva dobra hotela i to 'Neretva' i hotel 'Wilson'", navedeno je u publikaciji iz 1926. godine.
Zanimljivo je opisana i saobraćajna komunikacija koja je od pamtivijeka veoma značajna.
"Od Mostara, željeznica ide niz rijeku Neretvu, a kolski put ide preko Bune s druge strane rijeke. Jedan put vodi u Nevesinje preko Blagaja, a drugi za Stolac, Domanoviće na Metković i Dubrovnik. Željeznički je put mnogo interesantniji, jer nudi niz Neretvu do Metkovića, od stanice Gabela odvaja se pruga za Dubrovnik. Pruga odmah prelazi preko Neretve i Krupe, prolazeći kroz nekoliko tunela penje se u visinu, da iziđe na plato Hrasno (17 km). S visine se pruža lijep pogled na zelenu ravnicu s rijekama, jezerima i močvarama, a sve zaokruženo surim golijetima okolnih brda", pojašnjeno je u publikaciji iz 1926. godine.
Povijest za danas
Također je pojašnjeno da se u Mostaru kao i ostalim glavnim mjestima putnik može lako snaći uz znanje njemačkog ili francuskog jezika, dok je u manjim mjestima potrebno znanje jednog slavenskog jezika ili pomoć vodiča.
Po dolasku turista Mostar je poznat vijekovima i neiscrpna je inspiracija umjetnicima, dok su ljepote grada i okolnih mjesta, te bogata kulturno-povijesna baština, neosporni, kao i činjenica da su, kao i prije 100 godina, ekonomija i turizam na koljenima, a politička kriza dominira.
Zbog toga ova priča o ponavljanju povijesti ostavlja prostora za nadu da će se Mostar kao i prije stogodišnje stagnacije, uz prave lidere, pokrenuti i doseći približan nivo "zlatnog doba" o kojem mnogi znaju samo iz priča, a pamtiti ga mogu samo osobe treće životne dobi.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
