Moždani udar postao je zdravstvena katastrofa u BiH, tek trećina oboljelih nastavlja normalan život
Klinika za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli jedna je od onih koja u svom sastavu ima jedinicu za liječenje moždanog udara. Prema statističkim podacima ove klinike, od januara do kraja septembra tekuće godine hospitalizirano je bilo 1.100 pacijenata, od čega je zbog moždanog udara bilo njih 550.
"Moždani udar predstavlja jedan od vodećih uzroka invaliditeta, ali i nastanka smrti. Naša klinika je u prošloj godini imala hospitaliziranih okvirno 1.400 pacijenata, a nažalost od moždanog udara je bilo njih 890. Mi svojim kapacitetom i resursima možemo zbrinuti pacijenete, imamo i znanje, ali ne možemo sa sami boriti protiv ove opake bolesti. Potrebno je da se u sve uključi cjelokupan sistem, ali i stanovništvo koje mora biti educirano", kaže načelnica Klinike za neurologiju Aida Šehanović.
Moždani udar se dijeli na dvije vrste i to ishemijski te hemoragijski. Prvi oblik predstavlja stanje u kojem dolazi do prekida moždane cirkulacije začepljenjem krvnog suda, dok u drugom se odvija prsnuće krvnog suda, koje stvara krvarenja na strukturama mozga, odnosno centralnog nervnog sistema.
"Bez obira što su u medicini napravljeni značajni iskoraci u prevenciji, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji, moždani udar se i dalje nalazi na vrhu liste mortaliteta i morbiditeta. U suštini, on predstavlja zdravstvenu katastrofu jer po svojoj definiciji znači naglu pojavu simptoma i znakova poremećaja moždane funkcije koji traju duže od 24 sata, a nastaju zbog poremećaja moždane cirkulacije", navodi šef katedre za neurologiju pri Medicinskom fakultetu u Tuzli Dževdet Smajlović.
Od cjelokupnog broja moždanih udara, tri četvrtine nastaju usljed začepljenja krvnog suda, dok je jedna u hemoragijskom obliku. Za oba vrijedi takozvano pravilo jedne trećine.
"To pravilo podrazumijeva da trećina pacijenata u prvim mjesecima umire, što od moždanog udara ili komplikacija nastalih naknadno, trećina njih ima izraženu ili umjerenu onesposobljenost, što znači da u većoj ili manjoj mjeri ovise o nekome drugome, a svega jedna trećina je funkcionalno neovisna, odnosno sposobna je da samostalno nastavi život", pojašnjava Smajlović.
Najveća pažnja trebala bi biti posvećena prevenciji, ali kako kaže Smajlović, bh. populacija spada u kategoriju zdravstveno neosvještenih nacija.
"Mi ne znamo skoro ništa o urgentnim stvarima koje život znače, a minute su bitne u kontekstu sprečavanja ili ublažavanja zdravstvene katastrofe kakva je moždani udar", nadovezuje se Smajlović.
Šefica Jedinice za liječenje moždanog udara Zejneba Pašić, također potcrtava da je prevencija najbolji lijek za moždani udar, ali ako već dođe do njega onda se ispoljava simptomima glavobolje, utrnulosti, slabosti ili oduzetosti, poremećajem govora, gubitkom vida u jednom oku ili polovini vidnog polja te gubitkom ravnoteže i vrtoglavicom.
"Ovi simptomi nastaju naglo i karakterišu se kao udar groma i vrlo je važno da se pacijenti odmah po njihovoj pojavi jave u najbližu zdravstvenu ustanovu. Mi praktično svaki slučaj moždanog udara hospitaliziramo jer oni spadaju u akutne neurološke bolesti koje zahtijevaju takav pristup", dodaje Pašić.
Ključno je ljekaru se javiti u vremenskom okviru od tri do četiri i po sata, kako bi se uspjeli spasiti dijelovi mozga čime se smanjuje invalidnost pacijenata.
Inače, moždani udar se izuzetno teško može liječiti, a svaki od njegovih oblika, ukoliko pacijent preživi, ostavlja posljedice koje remete kvalitet života pojedinca, u većem ili manjem opsegu.
Šefica Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti Mirjana Vidović naglašava da BiH treba težiti ka uspostavljanju strategije prevencije i liječenja moždanog udara, kao i rehabilitacije nakon njega.
"Smrtnost uzrokovana moždanim udarom je smanjena, ali vrlo je važno posebnu pažnju usmjeriti na uspostavljanje programa prevencije. Ovo što mi radimo je populistička mjera, jer očito da nije dala dovoljne rezultate priča o tome kako se trebaju prestati pušiti cigarete i smanjiti visok krvni pritisak. Došlo je vrijeme da se usmjerimo ka ciljnim kategorijama koje su u visokom riziku od dobijanja moždanog udara, kako bi se on spriječio", naglašava Vidović.
U BiH je posebno zabrinjavajući i trend po kojem moždani udar sve više nastaje i kod mlađih pacijenata.
"Moždani udari se danas javljaju u većem procentu kod osoba koje su znatno mlađe od 50 godina, nego što je to slučaj bio ranije. Djelimično za to je odgovoran naš ubrzani način života, promjene koje se oko nas dešavaju, stres koji je prilično zastupljen pa i ishrana te sjedalački način života", naglašava Vidović.
Svaka osoba koja je doživjela moždani udar na neki način ima reduciranu aktivnost u društvenoj zajednici zbog invaliditeta koji nastane. Također, tu trpe i članovi porodice koji moraju brinuti o pacijentu.
Inače, od 2006. godine 29. oktobar se tradicionalno obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, u cilju podizanja svijesti stanovništva o važnosti prevencije te adekvatnog zbrinjavanja oboljelih.
