Može li BiH uraditi "screening" i prije datuma za početak pregovora s EU? Ukrajina je to uspjela
Naime, BiH sada čeka datum zvaničnog početka pregovora, ali do tog momenta potrebno je uraditi mnogo posla na što su upozorile i evropske diplomate.
Na sinoćnoj sjednici Evropskog vijeća šefovi vlada zemalja članica su donijeli zaključke, od kojih se jedan odnosi na BiH. U njemu stoji da BiH treba poduzeti relevantne korake iz preporuka Komisije 12. oktobra 2022. godine.
Riječ je o kriterijumima koje je Evropska komisija pred Bosnu i Hercegovinu postavila isti dan kada su dali preporuku za davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Komisija je tada preporučila da BiH mora napraviti osam koraka koji su potrebni za napredak na evropskom putu.
A da Ukrajina i BiH nisu u istoj poziciji odnosno da je Kijev razmišljao i radio više govori podatak da su oni obavili "samoprovjeru" prije nego im je Evropska komisija zvanično i zatražila.
"Ukrajina je postala prva zemlja koja je sprovela samoprovjeru prije zvaničnog screeninga od strane Evropske komisije. Procjena je sprovedena u nekoliko faza u šest mjeseci, prije nego su otvoreni predpristupni pregovori i omogućila je da se utvrdi nivo prilagođavanja ukrajinskog zakonodavstva pravu Evropske unije, da identifikuje nedosljednosti i praznine koje je potrebno otkloniti u toku pregovora i priprema za pristupanje EU. Ovaj izvještaj je predstavljen 14. decembra 2023. godine", kaže Aćimović.
Više od 80 javnih organa, vladinih agencija, međunarodnih projekata i nevladinih organizacija bilo je uključeno u sprovođenje ovog velikog analitičkog ispitivanja ukrajinskog zakonodavstva po pitanju uslađenosti sa zakonodavstvom EU.
"17. janaura 2024. godine, nakon sto su otvoreni pregovori, Ursula von der Leyen je objavila da čak prije dobijanja datuma za otvaranje pregovora počinje screening s Ukrajinom. To znači da je Ukrajina pripremila sve i skoro godinu ima prednosti nad BiH u ovom momentu na evropskom putu", dodao je naš sagovornik.
Na pitanje da li je i BiH mogla uraditi isto ili može i sada, dok čeka datum, bivši bh. diplomata odgovara da može i da je sve stvar pregovora.
"Da li smo mi mogli to iskoristiti, dobiti od EU takvu mogućnost, jesmo li se mogli pripremiti i da idemo dalje s Ukrajinom u brži proces, to je pitanje za naše političare koji su bili uključeni u proces. Mi sada čekamo datum za screening. Ja mislim da možemo, mislim da je to stvar dogovora s EU, ako je napravljena iznimka za Ukrajinu, zašto ne bi bila i za BiH? To je stvar dobrih pregovora".
Aćimović naglašava da je ovo prvi put u historiji EU da su tri zemlje otvorile pregovore u trenutku dok traje rat u Evropi.
"To u potpunosti mijenja konfiguraciju. To nisu mirnodobski već su vanredni uslovi. Ubrzava se proces, želi se što prije pokrenuti. Bosni i Hercegovini je potrebna i saradnja s Ukrajinom ako se želimo priključiti, pa da se napravi jedan trougao Ukrajina - EU - BiH", smatra Aćimović.
U suštini, Ukrajinci su analizirali više od 28 hiljada pravnih akata. Rezultatima samoprovjere ustavljeno je da više od 2700 pravnih akata EU podliježe potpuno ili djelomično daljnjoj primjeni. Više od 1600 akata prava EU je u potpunosti implementirano u ukrajinsko zakonodavstvo, a više od 23 hiljade ne zahtijevaju primjenu.
Aćimović ističe i važnost formiranja pregovaračke grupe te kaže da od toga ni slučajno ne treba praviti političko pitanje.
"Pregovaračka grupa jako važna ne samo zbog otvaranja pregovora i tehničkog dijela već i zbog kriznog menadžmenta saradnje s EU. To je krucijalno. Mnogo svjetskih medija je objavilo da je svima jasno da je EU ovo sve uradila zbog ruskog utjecaja. Nama treba grupa da ubrza proces na putu ka EU i zbog sigurnosti u BiH. Pregovaračka grupa treba biti tim ljudi koji znaju kako pregovarati, razgovarati s EU, koji imaju tehničku sposobnost i znaju kako EU funkcioniše da izvučemo najbolje jer već kasnimo godinu za Ukrajinom.
