Može li BiH uvesti euro i da li bi u ovom trenutku to bio ekonomski ispravan potez?
Formalno-pravni uslov za uvođenje eura je ne samo ulazak u Evropsku uniju, nego i ulazak u eurozonu, što je Hrvatska nedavno ispunila.
Ekonomista Igor Gavran ističe da je to jedini način da se uslovno rečeno normalno uvede euro, a da Crna Gora i Kosovo nisu slijedile klasične procedure uvodeći euro bez ispunjenje svih potrebnih kriterija.
Crna Gora je to učinila na svoju ruku, dok je Kosovo specifičan slučaj s obzirom da Evropska unija nije željela da Priština ostane vezana za srpski dinar, a nije imala kapacitet za vlastitut valutu u datom trenutku.
"Tako da to je specifična okolnost gdje BiH teoretski može da uvede euro sutra ako želi na taj način. Međutim, uvođenje eura na taj način, bez ispunjavanja kriterija koje eurozona predviđa oduzima one prednosti koje pravo uvođenje, kao što ga je uvela Hrvatska, ima. Uvođenje eura ima i pozitivne i negativne strane", kazao je Gavran.
Značaj valutnog odbora i postojeći pozitivni efekti
Smatra da se pozitivne strane jedino mogu iskoristiti ispunjavanjem svih kriterija, a što bi zahtjevalo prvo članstvo u EU, zatim članstvo u eurozoni, a od čega je BiH jako daleko.
Ekonomista Ljiljan Veselinović za Klix.ba objašnjava da je naša monetarna politika organizovana po principu valutnog odbora, to jeste da svaka konvertibilna marka mora imati pokriće.
"Drugim riječima, radi se o pasivnoj monetarnoj politici gdje Centralna banka ne može kreirati novac bez pokrića, i provoditi druge tipične mjere kada je prisutna aktivna monetarna politika", kazao je Veselinović.
Sigurnost i pokriće ključni su elementi postojanja valutnog odbora što praktično garantuje da kad imamo u ruci konvertibilnu marku je isto kao da imamo eure proporcionalno kursu, što su pozitivni efekti koje BiH već osjeti.
Nema nikakvog rizika da KM izgubi svoju vrijednost u eurima ili da se ne može zamijeniti u svakom trenutku za eure. Dio pokrića koje KM ima, nije samo u euru već u zlatu i vrijednosnim papirima i ne samo u iznosu emitovanih KM u opticaju već i preko toga.
S tim u vezi Gavran naglašava da je slična situacija u Bugarskoj, koja je članica Evropske unije, ali nije u eurozoni, te da veliki dio pozitivnih efekata eura Bosna i Hercegovina već ima uprkos tome što nije uvela evropsku valutu.
"Vrijednost naše valute se kreće paralelno vrijednosti eura i sa stanovišta većine pozitivnih efekata mi smo već tu", rekao je Gavran.
Tvrdi da se ranije, prije inflatorne godine, moglo govoriti da su prednost eurozone niže kamatne stope jer su kamatne stope dugo u BiH bile više nego u eurozoni.
"Danas je situacija drugačija, danas je BiH u prednosti i danas je kad je riječ o kamatnim stopama dobro što nemamo euro jer sigurno je da bi naše kamatne stope bile jednako povećavane nečijom odlukom u Briselu bez naše vlastite kontrole. Svi negativne efekti koje više kamate znače bi se također prelili u BiH", kazao je Gavran.
Rizici uvođenja eura
S druge strane uvođenjem eura postoji opasnost da u nekim vanrednim okolnostima BiH izgubi kontrola nad vlastitimo nacionalnom valutom.
"Mi sada imamo interese zašto imamo currency board. Mi sada imamo interes da budem vezani za euro. Ali, recimo, bilo zbog izdataka za rat u Ukrajini, bilo zbog nekih drugih razloga, vrijednost eura počne značajno da pada ili eurozona dođe u značajnu ekonomsku krizu, zbog čega se izgubi povjerenje u euro, BiH može donijeti odluku da raskine tu fiksnu vezu. Da veže našu valutu recimo za dolar ili treću valutu ili da ukine currency board. Mi to možemo sami odlučiti", kazao je Gavran.
Dodaje da ako BiH uđe u eurozonu mi viđe nećemo moći donositi odluku o tome.
"Odluke se donose u Evropskoj centralnoj banci i u tom slučaju znači sve što se loše dogodi euru mi preuzimamo automatizmom. Tako da gubimo nezvisnost odlučivanja. U većini slučajeva taj rizik nije bio veliki, ali sad s ratom u Ukrajini postaje sve moguće", kazao je Gavran.
S druge strane Veselinović smatra da ako bi BiH uvela euro, to ne bi poremetilo ono što je do sada postignuto.
"To bi pojednostavilo transakcije i olakšalo trgovinu, eventualno povećalo i konkurentnost bh. kompanija. Građani bi imali niže troškove konvertovanja i mogli bi obavljati transakcije bez troškova konverzije", rekao je Veselinović.
Gavran ističe iste prednosti, ali da u ovom trenutku one ne nadomještavaju rizike.
"Najbolje bi bilo rješenje, ono što je učinila Hrvatska, da uđemo u EU, da tada uđemo u eurozonu. Tada imamo neke druge prednosti, sa stanovišta ulaganja koji ove rizike nadomještuju. Vidimo i primjer Crne Gore i Kosova. da li su te dvije zemlje uspješne i bogate? Daleko od toga. Da li su one meta ulaganja? Da li su one zemlje u brzom rastu u odnosu na BiH? Nisu. One su imale svoje razloge, ali mislim da BiH ima razloga da ne ide tim putem. Jednog dana ok, ali ne sad", rekao je Gavran.
