Može li OHR nametnuti mjesne izbore u Tuzli i omogućiti poštivanje volje građana?
Tokom ove godine u nekoliko bh. gradova održani su izbori za članove vijeća mjesnih zajednica, što nije bio slučaj u Tuzli, iako je to nametnuto statutom grada koji je usvojen u maju prošle godine.
Prema statutu, krajnji rok za realizaciju izbora bio je novembar prošle godine, međutim do toga nije došlo, čime je Tuzla postala grad slučaj. Među zagovornicima realizacije izbora je i opozicioni gradski vijećnik Admir Čavalić iz Stranke za BiH, koji je dosad u nekoliko navrata upućivao urgencije. I na posljednjoj sjednici je kreirao zahtjev za uvrštavanje u dnevni red tačke koja se odnosi na raspravu o nepoštovanju 167. tačke statuta u vezi sa održavanjem izbora.
"Svaku sjednicu koristio sam kao priliku za upućivanje inicijative ili dopune dnevnog reda kako bi se raspravljalo o usvajanju statuta mjesnih zajednica, organizaciji izbora i provođenja određenih odluka. Međutim, to je nailazilo na čistu ignoranciju ili suzdržanost pri glasanju jer niko ne smije glasati protiv ovoga direktno. Ali, suzdržanost je licemjernija u smislu da neko ne želi staviti ovo na dnevni red, ali se navedenim načinom glasanja zapravo moralno pere", kaže nam Čavalić.
Autokratija i represija
Smatra da je porazno da Gradsko vijeće Tuzle krši statut kao najveći pravni akt koji reguliše zbivanja u gradu, istaknuvši da je uvjerenja u postojanost određenih politika koje ne žele više demokratije u gradu soli.
"Umjesto pluralizma žele više autokratije, političke kontrole i represije bez pružanja mogućnosti građanima, odnosno mještanima da biraju svoje predstavnike. To je svuda u svijetu normalna stvar, kao i u većini gradova širom BiH, a samo se u Tuzli od toga pravi tabu i poseban slučaj", nastavlja Čavalić.
Usvajanjem statuta grada, Tuzli je omogućen drugačiji način administrativnog djelovanja. Između ostalog, nakon usvajanja je naglašeno da je građanima pružena mogućnost da putem neposrednih izbora imaju pravo birati i biti birani za članove vijeća mjesnih zajednica.
S obzirom na to da višemjesečni problem nije riješen, dio opozicije predvođen Našom strankom i Strankom za BiH za pomoć će se obratiti domaćim, ali i međunarodnim institucijama, u kojima se naglašavju OHR te OSCE.
"Mi ćemo vrlo brzo uputiti otvoreno pismo na okvirno 50 različitih adresa, gdje ćemo upozoriti o kršenju Statuta Grada Tuzle, zatim da nisu usvojeni statuti mjesnih zajednica, kao i da se svjesno i ciljano onemogućavaju izbori u mjesnim zajednicama", otkriva nam Čavalić.
Manjkavosti statuta
Na problem također ukazuju i iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), iz koje kažu da se oni kao politička opcija nalaze u nepravednom položaju već devet godina, zbog čega na rukovodećim mjestima mjesnih zajednica i nemaju svoje članove. Smatraju da usvojeni statut sa sobom nosi i određene manjkavosti, zbog čega je i otežana njegova implementacija.
"U njemu mnogo toga nije rečeno, a sadrži i manevre za izbjegavanje određenih stvari. Kada je riječ o mjesnim izborima, mi smo u zaostatku skoro godinu i po dana te slobodno mogu reći da vjerujem u to da ih neće biti prije 2024. godine kada se održavaju i lokalni izbori. To je ono što je žalosno", kaže za Klix.ba Nikica Vidović, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Tuzla i vijećnik u Gradskom vijeću.
A koliko je značajno funkcionisanje mjesnih zajednica i dalje pokazuje primjer iz prigradskog naselja Par Selo, gdje se mještani mjesecima suočavaju s problemom isporuke električne energije. On do danas nije adekvatno riješen, a "vrući krompir" se prebacuje s jedne strane na drugu.
"Mi smo se i kao politički subjekt uvijek zalagali da se u lokalnoj zajednici, odnosno u svih 40 mjesnih zajednica, poštuje volja stanovništva. Upravo oni trebaju biti ti koji će sebi odrediti ko će ih predstavljati u matičnoj mjesnoj zajednici, ali mi danas imamo slučaj da to određuje većina u Gradskom vijeću Tuzle. To nije u redu i to u konačnici nije normalan koncept", naglašava Vidović, koji se dosad u nekoliko navrata kroz vijećničke inicijative zalagao za rješavanje problema.
Usvajanje statuta mjesnih zajednica, a zatim i provođenje izbora u njima, prema Vidovićevim riječima, dovelo bi do potpune demokratičnosti koja se podrazumijeva u svakom savremenom društvu.
"Nasuprot tome vi sada imate postavljanje kadrova po volji dogovora unutar stranaka, a što u konačnici određuje vladajuća većina u gradskom vijeću. To se vrlo često dešava mimo pravila i zakona, a napomenut ću da preko deset posto ljudi koji se nalaze na tim mjestima ne ispunjavaju osnovne uvjete", ukazuje Vidović.
Zbog svega navedenog, većina mjesnih zajednica u Tuzli danas je disfunkcionalna, a zahtjevi prema gradskoj vlasti vezano za realizaciju određenih projekata i rješavanje problema se ne upućuju.
Iz HDZ-a kao svjetlost na kraju tunela vide i lokalne izbore 2024. godine, nakon kojih bi morao biti implementiran član statuta koji nameće demokratično biranje članova mjesnih zajednica, ukoliko to u ranijem periodu ne inicira međunarodna zajednica ili neka od domaćih institucija.
