Može li zagrebački susret Izetbegovića i Milanovića promijeniti odnose Bošnjaka i Hrvata?
Iz Milanovićevog ureda izvjestili su kako je razgovarano prije svega o odnosima bošnjačkog i hrvatskog naroda te potrebi poboljšanja odnosa dvaju naroda u skladu s Dejtonskim sporazumom.
Susret u Zagrebu dolazi nakon niza zapaljivih Milanovićevih izjava koje su se u bh. javnosti tretirale kao miješanje u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine, a posebno je odjeknula ona u New Yorku, za vrijeme održavanja Generalne skupštine UN-a, kad je za sebe kazao da je on predsjednik i Hrvata u našoj zemlji. Milanović je ocijenjen i kao jedan od glavnih agitatora izbornih reformi u BiH po želji Dragana Čovića i HDZ-a BiH sve kroz tzv. legitimno predstavljanje.
Upravo bi zagrebački susret potencijalno mogao biti svojevrsna prekretnica, promjena narativa ili bar približavanje udaljenih strana. I nije bez razloga treći na fotografiji upravo bivši hrvatski predsjedinik Stjepan Mesić, neko ko bez sumnje može biti spona.
Mesić je dio Milanovićevog tima, direktno ga je podržavao u kampanji zajedno s još jednim bivšim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Mesićev odnos prema BiH posve je drugačiji od Milanovićevog. On je u intervjuu za naš portal u oktobru 2019. godine o Željku Komšiću govorio kao civilizacijskom iskoraku, a godinu i po kasnije pisao je novom američkom predsjedniku Joeu Bidenu da BiH treba urediti po građanskom principu, a ne po nacionalnom.
Da li je zagrebački susret bio samo protokolarni, Izetbegovićevo zaustavljanje u Zagrebu na proputovanju iz Budimpešte ili nešto veće, potvrdit će narednih nekoliko mjeseci, kada se očekuje konkretnije zasjedanje o Izbornom zakonu uz pojačan američki angažman. To će se uostalom najbolje osjetiti na daljnjoj Milanovićevoj retorici prema BiH.
