Mreža za izgradnju mira: Nadamo se da će uskoro biti pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava genocida
Iako je 1993. godine Srebrenica proglašena zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija, odnosno izuzeta od oružanih napada, to nije spriječilo da se tokom šest dana, od 11-16. jula 1995. godine u Srebrenici počini genocid nad osobama nesrpske nacionalnosti, najstrašniji zločin na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata. Prema istraživanju Istraživačko dokumentacionog centra, kao posljedica ratnog zločina genocida u Srebrenici su stradale 8372 žrtve. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na 150 lokaliteta, od čega je više od 70 primarnih, sekundarnih i tercijarnih masovnih grobnica.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u svojim pravosnažnim presudama potvrdio da ratni zločini počinjeni u julu 1995. godine u Srebrenici predstavljaju genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja. Theodor Meron, tadašnji predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju poručio je 2004. godine, nakon donošenja prve pravosnažne presude za genocid u Srebrenici: "Žalbeno vijeće nedvosmisleno izjavljuje da osuđuje ovu duboku i trajnu ozljedu koja je nanesena i naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom - genocid. Oni koji su odgovorni za njega nosit će ovaj žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da izvrše jedan takav čin u budućnosti".
Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH) za zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Hrvatskoj i Srbiji osudili su ukupno 47 osoba na preko 700 godina zatvorske kazne, od čega su tri pravosnažne doživotne i jedna prvostepena doživotna zatvorska kazna - za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine koje su u julu 1995. godine počinjeni u Srebrenici. Uprkos utvrđenim činjenicama i sudskim presudama prisutni su napori da se vrši revizija prošlosti i da se genocid u Srebrenici negira u društvenim i institucionalnim politikama.
Do sada su konačni smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a ove godine, na dvadeset i petu godišnjicu genocida u Srebrenici, smiraj će pronaći 9 žrtava. Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH, za blizu 1.000 nestalih žrtava genocida u Srebrenici se još uvijek traga.
Mreža za izgradnju mira apeluje da se ulože dodatni napori da se pronađu sve nestale osobe u BiH, čiji broj se prema informacijama iz augusta 2019. godine, koje je iznijela glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić, procjenjuje na oko 7.000 te da oni koji skrivaju informacije budu pozvani da ih javno kažu, kako bismo se oslobodili tereta prošlosti kako bi kako bi porodice žrtava pronašle svoje najbliže i postigle minimum pravde. Mreža za izgradnju mira će nastaviti ulagati napore u izgradnju održivog mira, čuvajući uspomene na žrtve genocida u Srebrenici od zaborava, podsjećajući na učinjena zlodjela sa ciljem da se više nikad nikome ne ponovi Srebrenica.
