Sama ceremonija bit će, kaže, većim dijelom vjerskog karaktera, a osim predstavnika Islamske zajednice BiH i njene Vakufske direkcije, Banjalučkog muftijstva i vjernika, očekuju se predstavnici Turske vakufske direkcije, te ambasador te zemlje u BiH.
"Ovo je posljednja u ratu porušena banjalučka džamija koja nema ni temelja i značajno je da se krene u taj posao i zato nam ovo puno znači", istakao je ef.Kozlić naglašavajući da je Arnaudija kulturno-historijski spomenik i u rangu je Ferhadije ili Aladža džamije u Foči i njenom izgradnjom Islamska zajednica zaokružuje proces obnove tih objekata od posebnog značaja.
I za grad Banju Luku je značajno, ukazuje muftija Kozlić, da ima još jedan reprezentativan vjerski objekat koji će biti značajan ne samo za vjernike već i brojne turiste.
Arnaudija je datirala iz 1595. godine, 16 godina je bila „mlađa“ od banjalučke Ferhadije, a njenu obnovu finansirat će Generalna direkcija vakufa Republike Turske.
Pripreme za ponovnu izgradnju traju godinama, banjalučke gradske vlasti su dale građevinsku dozvolu, odabran je izvođač iz Turske, odnosno BiH, a gradilište je spremno za radove.
"Ubrzo nakon polaganja temeljca, 22.aprila, počet će radovi. Obnova će trajati oko tri godine, s obzirom na to da je riječ o objektu od posebnog značaja", dodaje banjalučki muftija u razgovoru za Fenu.
Napominje da je u planu i obnova sahat-kule, koja se do rušenja, 1993. godine, nalazila u neposrednoj blizini Ferhadije u Banjoj Luci.
Muftija banjalučki ističe da je sigurnosni aspekt zadovoljavajući, a povratnici Bošnjaci u Banjoj Luci, kao i svi drugi građani, dijele sudbinu trenutne ekonomske situacije.
Naglašava njihov entuzijazam, želju i borbu da ostanu i žive na svojoj imovini, dok značajnije pomoći nadležnih nemaju te ističe da bi se na tom pitanju trebalo više uraditi.
"Ipak, najvažnije je da je sigurnosna situacija povoljna, a ostalo je na nama...Svi mi, koji ovdje živimo, snosimo dio odgovornosti, ako neko ko je, primjera radi povratnik u Kotor-Varoš, Banju Luku ili neki drugi grad, napusti to mjesto i ode sa svojom porodicom. Svi smo onda odgovorni, u smislu da smo mogli učiniti više, od pružanja humanitarne pomoći. Smatram da ima prostora i da svi moramo više uraditi", istakao je u razgovoru za Fenu muftija banjalučki Osman ef. Kozlić.