Muižnieks: Bh. dužnosnici nisu riješili brojne probleme koje su obećali riješiti
U intervju za Fenu, podsjetio je da je tokom boravka u BiH razgovarao s predstavnicima vlasti i nevladinim organizacijama, ocjenjujući da je u BiH primjetan veoma spor napredak u brojnim oblastima koje se tiču ljudskih prava poput pronalaska nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločinaca, rješenju stambenih pitanja za izbjeglice, ali zabrinjavajuće je što situacija ide unazad ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.
"Ovo je važno jer se zbog stagnacije produžava patnja mnogih ljudi, produžava se patnja porodica koje još tragaju za oko 6.800 osoba koje se vode kao nestale. Susreo sa se s njima i oni još željno očekuju da saznaju šta se dogodilo s njihovim najmilijima", naglasio je Muižnieks.
Obišao je i nekoliko kolektivnih centara, naglašavajući da to nisu mjesta gdje porodice s djecom trebaju živjeti posebno ne dugoročno, a neke s kojima je razgovarao žive u tim centrima već 21 godinu te smatra da je trenutno na snazi opasna stagnacija kada je u pitanju suočavanje s prošlošću.
Taj trend najprisutniji je, kaže, u obrazovnom sistemu, dodajući da je tokom posjete Republici Srpskoj imao veoma uznemirujuće razgovore o opsadi Sarajeva i drugim historijskim činjenicama o kojima djeca u školama uopće ne uče, a poricanje prošlosti nije način da se gradi budućnost.
"Bio sam veoma zabrinut činjenicom da još postoje 32 škole s takozvanim fenomenom "dvije škole pod jednim krovom", ali tračak nade dali su mladi iz Jajca koji su pokazali da ne žele biti razdvojeni", kazao je komesar Muižnieks, dodajući da cjelokupno gledajući mnogo toga treba biti učinjeno.
Postoji, tvrdi Muižnieks, lista obećanih stvari koje još nisu ispunjene, poput nepostojanja strategije tranzicijske pravde, nije usvojen zakon o pravima osoba koje su preživjele torturu, nisu uspostavljeni fondovi za porodice koje tragaju za nestalima, a nema ni napretka kada je implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" u pitanju.
Ovo su neke od stvari koje bi bh. političari trebali uraditi, podsjeća komesar za ljudska prava, ali i kojima se ozbiljno treba posvetiti, no mišljenja je da je BiH dobar primjer kada je u pitanju rješavanje pitanja osoba koje su preživjele seksualno nasilje tokom rata te kada je u pitanju identifikacija pronađenih osoba.
Pohvalio je i Sporazum koji su BiH i Republika Srbija verificirale 2016. godine, a tiče se zajedničkog rada na pronalasku nestalih te je kao još jedan pozitivan primjer naveo aktivan rad u rješavanju pitanja Roma u BiH, ali i cijelog regiji.
Kao još jednu od slabih tačaka u BiH, ali i cijeloj regiji, identificirao je sistem zaštite svjedoka, posebno kada je u pitanju zaštita žena svjedoka u sudskim procesima kako bi mogle istupiti i svjedočiti.
Izvještaj sadrži i preporuke među kojima je ubrzanje procesuiranja svih odgovornih za zločine počinjene u ratu, budući da postoji još 1.200 slučajeva iz rata i još oko 5.000 osumnjičenih za te zločine, a jedna od preporuka je i ubrzanje procesa pronalaska nestalih kako bi se zatvorilo to poglavlje.
"Kada su u pitanju kolektivni centri osjetio sam da postoji politička volja za rješenje tog pitanja, postoje dobri projekti u regiji za stalno zbrinjavanje trenutno smještenih u centrima gdje je i Vijeće Evrope veoma aktivo", istaknuo je Muižnieks.
S druge strane, kada je u pitanju obrazovanje, kaže, da svuda u Evropi postoji tendencija za uspostavljanje odvojenog obrazovanja za djecu iz različitih etničkih ili religijskih grupa, ali i za imigrante te djecu s poteškoćama, no to je posebno opasno za BiH jer jedino ukoliko djeca nauče živjeti zajedno, bit će moguće prebroditi teško historijsko naslijeđe.
Drugi dio izvještaja koji je pripremio komesar za ljudska prava Vijeća Evrope Nils Muižnieks odnosio se na slobodu medija u kojem posebno naglašava važnost slobode medija kada je u pitanju zaštita ljudskih prava općenito. Samo ukoliko novinari mogu obavljati svoj posao slobodno i bez straha onda kršenja ljudskih prava mogu biti javna i vlade mogu biti smatrane odgovornima za to.
Stoga je od ključne važnosti da se osigura sloboda medija, a ono što je zanimljivo za BiH je da su zakonska rješenja veoma dobra na papiru, ali njihova implementacija i praksa je ono što zabrinjava.
Međutim, podsjetio je da je izmjenama zakona dekriminizirana kleveta, ali postoji 300 slučajeva klevete godišnje na sudovima što je mnogo uzimajući u obzir da se radi o relativno maloj zemlji, dodajući da je upoznao mnoge novinare koji su izrazili bojazan da budu optuženi za klevetu.
"Problem je što sudovi često izriču visoke kazne koje idu do 2.000 eura ili više ako utvrde da je bilo klevete. To je mnogo novca što ima utjecaj na novinare", pojasnio je Muižnieks.
Kao drugi problem u ovoj oblasti identificirao je prečeste prijetnje i napade na novinare, ali smatra da je takva situacija u cijeloj regiji. Ponekad političari, mišljenja je Muižnieks, podržavaju ove napade ili ih jednostavno ne osuđuju ili pronalaze opravdanja, što kreira veoma opasno okruženje.
Iznenadio ga je i podatak koji govori da je 28 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatra da su neki napadi na novinare opravdani, ali i to dolazi, mišljenja je, zbog javnog kritiziranja novinara.
No, ipak kao najvažniju stvar koja uskoro mora biti riješena je pronalazak stabilnog finansiranja Bosanskohercegovačke radiotelevizije (BHRT) naglašavajući da je rješenje tog pitanja od ključne važnosti za BiH da ima medij koji je na usluzi cijeloj državi.
Zabrinut je i zbog tendencije da se organizira javni servis omeđen etničkim pripadnostima zbog čega je pozvao političare da pronađu stabilan izvor finansiranja za javne medije kako bi se očuvala njihova nezavisnost i onemogućilo okruženje koje bi moglo dovesti do cenzure ili prijetnje uredničkoj neovisnosti.
Izrazio je nadu da će nakon objave izvještaja dobiti više informacija o svemu te da će se nastaviti dijalog s bh. dužnosnicima, pozivajući još jednom na implementaciju presude "Sejdić i Finci" jer činjenica da to još nije urađeno umanjuje povjerenje u pravosudni sistem.
