Murat Tahirović: Očekujem da BiH dobije uslov - Svi nivoi da priznaju genocid pa onda članstvo u EU
EU parlamentarac i izvjestilac za Zapadni Balkan Cristian Dan Preda od Evropske komisije je zatražio odgovor o tome šta će poduzeti u vezi konstantnog negiranja genocida u BiH. Shodno tome Tahirović smatra da će Evropska unija poduzeti i da već poduzima mjere protiv negatora.
"Gospodin Dan Preda je veoma svjesno plasirao u javnost izjavu u kojoj postavlja otvoreno pitanje Evropskoj komisiji. Šta planira uraditi na konstantno negiranje genocida u Bosni i Hercegovini, pri tom je jasno identifikovao od koga dolazi kontinuirano negiranje genocida. Mislim da i gospodin Dan Preda, ali i Evropska komisija kao i cijela EU znaju i već poduzimaju mjere protiv negatora genocida. U prilog tome govori i činjenica da predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije pozvan na zadnji Samit o Zapadnom Balkanu. Odgovor je na indirektan način već upućen svima u Bosni i Hercegovini, a posebno onima koji negiraju presude međunarodnih sudova", kaže Tahirović.
On dodaje da EU u kontinuitetu poduzima mjere, a do sada su donesene četiri rezolucije o počinjenom genocidu u Srebrenici, kojima se šalje jasna poruka svima na zapadnom Balkanu kakav je stav EU po pitanju presuda i utvrđenih činjenica.
"Administracija EU jeste spora, troma, ali je ipak efikasna i štiti dostignuti nivo demokratije i svako ko misli da će se u EU ušetati negirajući osnovne principe demokratije i ljudskih prava grdno se vara. Sljedeći korak koji smatram da će Evropska komisija poduzeti jeste da će, kao što je i 2018 godine uradila sa Srbijom, vrlo jasno dati i Bosni i Hercegovini uslov - Ne možete pristupiti EU bez prihvatanja presuda međunarodnih sudova", naglasio je Tahirović.
Iz BiH je nedavno upućeno pismo na više od 1.000 adresa, u vezi presude Karadžiću, a koordinacija udruženja žrtava genocida već dobija značajnu podršku.
"Reakcije na naš apel već stižu, i sama izjava gospodina Dan Prede je na neki način odgovor na naše pismo, jer pismo je upućeno svim EU parlamentarcima. Reakcija je došla i iz Parlamenta FBiH, gdje očekujemo u narednih desetak dana i usvajanje rezolucije, slične onoj usvojenoj u EU Parlamentu. Reakcije stižu i od mnogih organizacija i institucija, istina sve reakcije su dosta stidljive, ali i sa dosta upitnika i nevjerice", ističe Tahirović.
Postavlja se pitanje kako je moguće da se institucionalno negiraju presude međunarodnih sudova? O kakvim se to institucijama radi?
"Naravno nije upitno kada neki pojedinci ili grupe, u svrhu vlastite promocije ili vlastitog istraživanja negiraju presude, ali kada se to radi u okviru institucija koje opet zagovaraju put ka evropskim integracijama, onda se postavlja pitanje kakve su nam to institucije i u koji to savez mi možemo sa takvim institucijama", pita se Tahirović.
U posljednje vrijeme intenzivno se nameće pitanje kako BiH generalno treba iskoristiti presudu Karadžiću za rješenje nekih ključnih pitanja koja muče ovu državu.
"Kada je Radovanu Karadžiću u Hagu izrečena presuda postavio sam pitanje i sebi ali i svima nama. Šta i kako dalje? Može li sve ostati isto? Karadžić je zajedno sa većinom presuđenih ratnih zločinaca oformio i stvarao RS. Karadžić je realizovao većinu ciljeva koju su podrazumijevali istrebljenje nesrba sa prostora RS-a. Karadžić je formirao: Skupštinu RS, Vladu RS, MUP RS i VRS i svi ovi organi su kroz presude MKSJ/MRMKS i MSP označeni kao saučesnici ili počinoci genocida, istrebljenja, silovanja i niza drugih zločina koji su počinjeni u to ime i pod tim imenom. Ključno je pitanje može li RS opstati nakon svih gore nabrojanih zločina koji su u njeno ime počinjeni", smatra Tahirović.
Udruženje žrtava je poručilo da Evopska komisija BiH treba u odgovoru na aplikaciju za kandidatski status za EU usloviti da sve razine vlasti u BiH moraju priznati genocid u Srebrenici.
"EU ima dovoljno iskustva sa pojedinim članicama EU koje su zloupotrijebile svoj pristup i mislim da nema potrebe da mi insistiramo. EU ima svoje uslove i kada dođe vrijeme EU će zasigurno zahtijevati ispunjavanje tih uslova, a oni se odnose na poštivanje osnovnih demokratskih principa i ljudskih prava i to je realnost", poručuje Tahirović.
Ipak, u BiH negiranje genocida je gotovo kontinuirana praksa, a Tahirovića smo mogu li institucije u BiH nešto konkretno uraditi da spriječe negiranje genocida?
"Nakon presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću mi smo pokrenuli inicijativu koja ima za cilj da svim istinskim proevroskim strankama u Bosni i Hercegovini bude vjetar u leđa i podrška u prihvatanju principa i standarda EU, to se prije svega odnosi na usvajanje rezolucija kojima bi se na jedan blaži način ukazalo svima da je došlo vrijeme da se prestane sa vrijeđanjem žrtava, ali i poštivanje osnovnih ljudskih prava i to je nešto što bi u Bosni i Hercegovini trebali uraditi. Ako bi to uradili, napravili bismo ogroman iskorak ne samo u sprječavanju negiranja genocida već bi zaštitili institucije u Bosni i Hercegovini od zloupotreba koje su danas najizraženije upravo po pitanju negiranja genocida, ali veličanja ratnih zločinaca", zaključio je Tahirović.
