Projekt koji se čeka
92

Murphy izdvajanjem HDZ-a stavio pritisak na Trojku: Može li se odblokirati Južna interkonekcija?

Piše: N. Ž.
SAD silno želi usvajanje i implementaciju Južne interkonekcije (Ilustracija: A.L./Klix.ba)
SAD silno želi usvajanje i implementaciju Južne interkonekcije (Ilustracija: A.L./Klix.ba)
Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Michael Murphy je pozvao predstavnike političkih stranaka u Parlamentu Federacije BiH na sastanak na kojem će se razgovarati o projektu "Južna interkonekcija."
Riječ je o projektu koji godinama već stoji u ladici u federalnom parlamentu, još od vremena kada je premijer Vlade FBiH bio Fadil Novalić.

Nikšićevo obećanje iz marta

Tada, kao što je to slučaj i u ovom trenutku, je problem bio u HDZ-u, koji je, bez obzira na usvajanje Zakona o južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu PFBiH, prijedlog blokirao u Domu naroda.

Sada prijedlog ne dolazi ni na dnevni red u Parlamentu FBiH, iako je sadašnji premijer Nermin Nikšić u martu obećao da će upravo iz Vlade FBiH stići zvanični prijedlog ovog zakona.

U cijeli slučaj se uključila i američka administracija, koja je u više navrata tražila da se projekt usvoji, citirajući činjenicu da FBiH trenutno zavisi od ruskog gasa, mada vrijedi istaći i da je Južna interkonekcija direktan interes SAD-a, što situaciji daje novu dimenziju.

Bez obzira na saopštenja iz Ambasade SAD-a, te pritisak kojeg povremeno vrši i javnost u FBiH, da se ovaj zakon usvoji, Trojka (SDP, NiP, NS) ga još uvijek ne stavlja u fokus, a glavni razlog je činjenica da HDZ prijedlog koji je usvojen prije nekoliko godina ne želi da prihvati.

Tačnije, iz ove stranke, koja s Trojkom čini vlast na državnom i entitetskom nivou, odbijaju da prihvate nadležnost firme BH Gas u kontekstu ovog projekta, već traže osnivanje novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru, što Trojka nije prihvatila.

SAD preuzela stvar u svoje ruke

Kako se ova situacija već itekako odužila, iz američke ambasade su odlučili direktno djelovati. Svim parlamentarnim strankama u FBiH, osim HDZ-a i NES-a, stigao je poziv za sastanak koji će se održati u srijedu u 12 sati.

Tema sastanka je Južna interkonekcija, a pored Murphyja, koji je poziv i poslao, tu dolazi i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Alexander Kasanof.

Ovo je jasan znak da SAD više ne može čekati na usvajanje ovog ključnog zakona kao prvog koraka ka izgradnji ovog gasovoda, bez obzira na to šta će se desiti kada pitanje dođe pred federalne parlamentarce i delegate u Domu naroda.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, svi predstavnici koji su dobili poziv će prisustvovati sastanku. Pri tome, vrijedi istaći i da su predstavnici opozicije (DF, SBiH, SDA) puno pažnje davali ovom projektu, te da bi vjerovatno glasali za ovaj prijedlog, kada bi se on našao pred parlamentarcima.

Trojka pred ključnim izborom

Dakle, sve je na strankama koje čine Trojku. Njihova pozicija, kada sagledamo sve faktore, je istinski nezavidna.

Naime, HDZ je njihov partner na entitetskom i državnom nivou, što znači da bilo koje razgraničenje od njihovog dogovora, koji očigledno još nije postignut po pitanju ovog projekta, može značiti potencijalnu političku krizu.

Naravno, u prijašnjim scenarijima smo mogli vidjeti kako "trzavice" na federalnom ne moraju značiti probleme na državnom nivou. Uostalom, Novalićeva vlada je ostala u tehničkom mandatu i nakon što je SDA formirala državnu vlast u kojoj je bila i HDZ.

Krenuti u usvajanje projekta bez saglasnosti s HDZ-om je za Trojku rizik, ali je značajno veći rizik krenuti u okršaj s predstavnicima SAD-a, koji su se direktno uključili i jasno pokazali šta žele da se uradi po ovom pitanju.

U oba doma postoji većina, ali...

Situacija u Predstavničkom domu je jasna - bez glasova HDZ-a i drugih stranaka s hrvatskim predznakom, većina itekako postoji, imajući u vidu činjenicu da će predstavnici opozicije glasati za prijedlog koji bi oživio projekt Južne interkonekcije.

Slučaj se zatim prebacuje u Dom naroda. Prema pravilima gornjeg doma Parlamenta FBiH, odluka se može donijeti većinom glasova svih delegata, odnoso 41 od 80, a to je većina koju imaju stranke sa sjedištem u Sarajevu.

Međutim, tada će krenuti ozbiljne komplikacije. Naime, prema Poslovniku Doma naroda PFBiH, ako dvije trećine delegata u jednom klubu odluči da je neko pitanje od vitalnog nacionalnog interesa, može se zaustaviti usvajanje zakona do odluke Ustavnog suda FBiH.

Može ga pokrenuti i više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda, ali tu vjerovatno ne bi bilo saglasnosti, imajući u vidu da HDZ kontroliše samo mjesto predsjedavajućeg, dok oba potpredsjedavajuća dolaze iz Trojke (NiP i SDP).

Nakon što se pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa, slijedi nekoliko procedura poput formiranja Zajedničke komisije Predstavničkog doma i Doma naroda, koja vjerovatno ne bi dala saglanost na ovaj zakon, zbog HDZ-a.

Kada dođe do Ustavnog suda FBiH, prema Poslovniku, sastaje se Vijeće za zaštitu vitalnog interesa, koje će dvotrećinskom većinom donijeti odluku o meritumu zahtjeva jednog od klubova.

Ako slučaj dođe na glasanje pred sudije US FBiH, glas dvoje sudija je dovoljan da se odluči u korist zahtjeva, čime bi se zakon proglasio neusvojenim.

Ne mora nužno zakon pred Ustavni sud

Ove pravne zavrzlame se mogu izbjeći. Trenutno, u Klubu Hrvata u Domu naroda PFBiH, HDZ ima 14 delegata, što je dva manje od potrebne dvije trećine.

Ipak, tu su još delegati HDZ 1990 (3) i HNP (1). Jasno je, dakle, da će stranke Trojke, ako krenu u ovaj proces, morati odvući ova četiri delegata, ili barem njih trojicu, od HDZ-a, ako žele da zakon usvoje. Koliko je to moguće i da li za to postoji volja, ostaje da se vidi.

Murphyjev poziv na sastanak je dao novu dimenziju cijelom slučaju Južna interkonekcija, jer je ovo najdirektnija poruka koju je aktuelna vlast mogla da dobije. Imajući cijelu situaciju u vidu, kako će se postaviti stranke Trojke ostaje jedino pitanje od kojeg zavisi sudbina cijelog projekta, a pritisak koji je stavljen na njih izvojevat će kulminaciju dugogodišnje trakavice, kakva god ona bila.