Mustafa ef. Spahić: Politika se u prošlosti više miješala u rad Islamske zajednice u BiH nego danas
Članovi Sabora IZ u BiH sredinom oktobra su izabrali Huseina ef. Kavazovića za novog/starog reisu-l-ulemu koji će i narednih sedam godina obnašati funkciju duhovnog poglavara muslimana u našoj zemlji i dijaspori.
Podsjetimo, biralo se između Huseina Kavazovića i Muamera Zukorlića, a Kavazović je dobio 291 glas u odnosu na Zukorlića koji je osvojio 82 glasa, te se samim tim može kazati da je uvjerljivo pobijedio protukandidata.
Profesor Spahić je rekao da je vrlo zadovoljan činjenicom da je Husen ef. Kavazović reizabran na poziciju reisa te je naglasio da to nije samo njegov stav i sud, već mišljenje većine muslimana, kako u našoj državi tako i u iseljeništvu.
"O tom čovjeku postoji jedan opći konsenzus, kako u BiH tako i u svijetu, i to da je umjeren, blag, a neki ga porede i s papom Franjom. Kažu da je jedan od najpouzdanijih, narazboritijih i najhrabrijih vjerskih lidera u svijetu. Husein ef. Kavazović je čovjek vjere, mjere, forme, sadržaja, on je vjerodostojan i uvjerljiv. Ono što sufije zovu ilhamom, direktnom vertikalnom intuicijom, mnogi zapažaju upravo kod njega. S njim se nastavlja kontinuitet djelovanja koje je u proteklih sedam godina bilo karakteristično za IZ u BiH. On je kormilar broda koji nema pogrešan put i orijentaciju", naveo je Spahić.
Kaže kako je jedina njegova zamjerka na reisu-l-ulemu zapravo to da bi on morao prema svakom svom saradniku biti kritičan i određen kao što je prema samom sebi. Profesor Mustafa Spahić kaže kako je i ranije poznavao ljude sa sličnim osobinama, tj. ističe da su žmirili na akcije svojih saradnika koje sebi nikada ne bi oprostili.
Sabor IZ u BiH je skup vjernika, a ne vjere
"Iako IZ ima krajnje dobre namjere i iako je maksimalno otvorena, ljudi i dalje pričaju floskule i 'trojedno' gledaju, tj. po automatizmu posmatraju stvari. Evo, nedavno smo imali priliku čuti kako je izvjesni Vojin Mijatović sve vjerske zajednice nazvao ograncima fašističkih organizacija. IZ se uvijek očitovala protiv svakog zla, terora i dvostrukih aršina, to dovoljno govori o nama. Svako malo se 'natakari' na televiziju kvazianalitičar koji u životu jedva da je pročitao pet naslova, a kamoli knjiga i udostoji se povezati IZ i fašizam ili politiku. Da IZ ima ikakvu moć, bio bi potpisan ugovor s državom, koji su i Katolička i Pravoslavna crkva potpisale", dodao je.
S obzirom na to da je na čelu Sabora IZ u BiH Safet Softić, koji je poznat i kao visoki funkcioner SDA, mnogi su u prošlosti prigovarali ovoj vjerskoj zajednici da je usko povezana s politikom ove stranke. Ef. Spahić govori da je Sabor IZ u BiH zapravo skup vjernika, a ne vjere te da svako ima pravo kandidirati se na ovu funkciju.
"Smatra se da Bošnjaci generalno imaju najveći utjecaj na društvena gibanja, a zapravo su potpuno desetkovani. IZ nema ni pet posto utjecaja na državu ni politiku. Država treba raditi za sebe, a vjerske zajednice za sebe i niko nikome ne smije zabadati nos u posao. Safet Softić je musliman, svršenik medrese, fizički i umno je sposoban, punoljetan i slobodan te ima pravo na učešće u životu IZ u BiH. Katolička crkva ima svećenstvo, to je hermetična zajednica, dok su svi procesi u IZ demokratski. Budite uvjereni da se SDA ne slaže da Softić bude u ovom tijelu, oni su nezadovoljniji od onih koji to problematiziraju", kategoričan je Spahić.
IZ u BiH ne može vršiti funkciju državnih institucija i organa
Kada je riječ o uplitanju politike u rad IZ u BiH, on govori kako je u periodu od 1945. godine bilo dosta više miješanja u rad vjerskih zajednica nego danas.
"Slobodno pitajte ko je bio predsjednik Sabora 1945. godine. Dobit ćete ime i prezime Sulejmana Filipovića. Poslije njega je došao akademik Mustafa Kamarić, a 1950. godine hadžije je vodio Sinan Sinani. Sve su to političari. Godine 1975. Sabor IZ u BiH preuzeo je sorbonski student i narodni heroj Hamdija Čemerlić. Ukoliko ćemo se već voditi špekulacijama ko je izabrao Safeta Softića, neka oni koji zagovaraju taj stav jasno kažu ime i prezime čovjeka koji je naložio njegov izbor i neka to dokažu", stava je ovaj sociolog.
Javnost je, također, u više navrata optuživala IZ u BiH za netransparentan rad te da nije dovoljno angažirana u procesu poboljšavanja svakodnevnog života i duhovne preobrazbe muslimana. Mustafa ef. Spahić govori kako su to "vječni tračevi" i optužbe na koje su unutar IZ već navikli.
"Ukoliko je IZ prisutna u društvu, povezuju je s politikom, a ako nije, optužuju da je ustuknula pred izazovom i da nije dovoljno uključena. Kako god da radi, ona se miješa i petlja u sve, a kada ima 'luftova', jasno se postavlja pitanje zašto se ne angažira. IZ ne može obavljati posao državnog ministarstva obrazovanja, koje ne postoji, niti drugih državnih institucija i organa. Što se tiče netransparentnosti rada, svake godine se objavljuju podaci o utrošcima iz kase ove vjerske institucije. Najmanje 40 posto ide u socijalna davanja, što je puno uzmemo li u obzir činjenicu da IZ nema stalnih prihoda i da opstaje od donacija vjernika", zaključuje Mustafa ef. Spahić.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
