Na današnji dan je otvoren centar Skenderija premijerom filma "Bitka na Neretvi"
Centar je jedinstveno djelo arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina.
Naziv je dobio po čuvenom bosanskom Sandžak begu Skender-paši, koji je davne 1499. godine na ovom prostoru sagradio trgovački centar s 11 dućana, dvor, imaret i tekiju.
Namjene centra su višestruke i prepliću se prostori namijenjeni sportskim događajima, kulturnim manifestacijama te brojni trgovački i ugostiteljski objekti.
Skenderija je 1984. godine, za vrijeme Zimskih olimpijskih igara, bila domaćin brojnih takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu.
Skenderija je 2019. svrstana među građevine brutalističke arhitekture u svijetu, što je inicijativa Njemačkog arhitektonskog muzeja za spašavanje brutalističkih djela.
Iz Muzeja su Skenderiju opisali kao ekspresivnu zgradu ispred koje se nalazi prostrani trg. Naglasili su da je smještena u centru grada tako da afirmira geografsku strukturu grada te da na simboličan i materijalan način ukazuje na to da pripada gradu.
Nažalost, danas se Centar Skenderija nalazi u izrazito lošem stanju. Krov na lednoj dvorani se srušio 2012. godine, a sanacija nije izvršena.
Veliki je broj poslovnih prostora unutar Centra koji su zatvoreni, a nekada su vrvili od građana, ali i turista.
Zapuštenost Kulturno-sportskog centra Skenderija dovela je do toga da se danas govorio o njegovom rušenju te izgradnji poslovnog kompleksa.
Prva reakcija na Trumpov zahtjev članicama NATO-a: "Znamo da trebamo trošiti više od dva posto"
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
