Na današnji dan proglašena autonomija Bosne u Osmanskom carstvu

On naglašava da se taj datum vezuje za slavnu ličnost Huseina-kapetana Gradaščevića, te da će tim povodom u znak sjećanja na ovaj historijski datum "Preporod", Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca i Bošnjački institut danas u Sarajevu organizirati prigodan skup.

"Taj datum ćemo obilježiti u Bošnjačkom institutu, uz podsjećanje na događaj iz 19. stojeća kojim je iskazano da u BiH postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo mi tek 90-ih godina 20. stojeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike BiH kao članice Ujedinjenih nacija", istaknuo je Lavić.

U programu sjećanja na ovaj datum učestvovat će profesor Ahmed Alčić koji je pisao o Huseinu-kapetanu Gradaščeviću i pokretu za autonomiju Bosne 1831. godine, teoretičar prava i države Omer Ibrahmagić, historičar Ibrahim Pašić te moderator i voditelj programa Senadin Lavić.

Godine 1831. diže se veliki ustanak Bošnjaka za autonomiju Bosne na čijem je čelu bio Husein-kapetan Gradaščević. Te iste godine bosanska vojska, predvođena Gradaščevićem, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava tjerajući ga da skine novu "reformsku" odjeću i obuče tradicionalnu nošnju.

Bosanska vojska zatim s više od 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. godine u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poručeno sultanu da će on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne.

Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među Bošnjake među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent s više od 30.000 vojnika na Sarajevo, pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. godine. Husein-kapetan Gradaščević se tada povlači u Austriju.