Simbol ratnog stradanja
306

Na godišnjici raspuštanja logora Omarska visoki predstavnik pozvan da ga proglasi zaštićenim spomenikom

B. R.
Zatvorenik logora Omarska (Foto: EPA-EFE)
Zatvorenik logora Omarska (Foto: EPA-EFE)
Obilježena je 29. godišnjica raspuštanja logora Omarska kod Prijedora. Tom prilikom je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini pozvan da i ovaj logor konačno proglasi zaštićenim nacionalnim spomenikom.
Taj poziv je uputio američki univerzitetski profesor David Pettigrew, koji je posvećen istraživanju genocida. To je učinio obraćajući se preživjelim logorašima, njihovim porodicama i ostalima koji su obilježili ovu godišnjicu.

"Pozivam novog visokog predstavnika Christiana Schmidta da iskoristi svoje bonske ovlasti da Bijelu kuću (prostorija u kojoj su logoraši mučeni, op. a.) i okolno zemljište proglasi zaštićenim nacionalnim spomenikom. On to može uraditi na isti način na koji je Memorijalni centar Srebrenica osnovan sa četiri izvršne odluke tri uzastopna visoka predstavnika", smatra američki profesor.

Pettigrew, koji je ranije u nekoliko navrata pozivao da visoki predstavnik zakonski zabrani negiranje genocida, je poručio da se mjesta stradanja nesrpskog stanovništva moraju obilježiti i u ostatku Republike Srpske.

"Takvi zaštićeni spomenici moraju biti širom Republike Srpske, na drugim mjestima boli, kao što su Trnopolje, Foča, Višegrad i u blizini Kalinovika, na lokaciji koja se zove Barutni magacin. Tu je bilo više od 200 žrtava. Posmrtni ostaci 42 žrtve, koje su odvedene na stratišta na tom području, nisu pronađeni ni identificirani. Ta nacionalna spomen-mjesta bit će napravljena prema željama preživjelih. Visoki predstavnik to može uraditi", ponovio je.

Kao razlog zašto se to mora uraditi istakao je to da se time može, kako je rekao, oduprijeti i spriječiti ponavljanje zločina.

Tri novinara svjetskoj javnosti ukazala na zlotvorstva

Novinari Ed Vulliamy, Penny Marshall i Ian Williams su najzaslužniji za to što je svjetska javnost saznala za postojanje logora Omarska, Keraterm i Trnopolje. Oni su bili prvi novinari koji su posjetili logore Omarska i Trnopolje.

Logoraš Omarske bio je i Rezak Hukanović, koji je svjedočio jednom u nizu zlotvorstava u ovom logoru.

"Gledao sam kada su u naručju oca ubijali njegovog sina. Gledao sam kako su pored sina ubijali njegovog oca. Priželjkivao sam da, kada dođem u takvu situaciju, tada ubiju mene. Moj sin je bio bukvalno dijete, 16 godina. Naravno da nije znao šta je politika", kazao je Hukanović u dokumentarnom filmu Al Jazeere Balkans "Logor".

Pretpostavlja se da su u spomenutim logorima bile desetine hiljada ljudi. Ubijeno je 3.176 civila nesrpske nacionalnosti, među kojima je 102 djece. Upravo je u okolini Prijedora, u Tomašici, pronađena najveća masovna grobnica na Balkanu.

Za ove zločine je osuđeno 37 osoba na 617 godina zatvora, uz napomenu da je Radovanu Karadžiću izrečena pravosnažna kazna doživotnog zatvora. Ratko Mladić, koji je također pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, nije proglašen krivim za genocid u Prijedoru.

Konačno priznanje za jednog logoraša

Nakon skoro tri decenije od ratnih tortura Mirsad Duratović je prva osoba u Republici Srpskoj koja je dobila status, tj. priznat mu je status logoraša. U obrazloženju za donošenje priznanja je navedeno da je bio bespravno zatvoren u Trnopolju, Omarskoj i Manjači.

U izjavi za Klix.ba je istakao da je ovo važno institucionalno priznanje za koje očekuje da će podstaći i druge ljude da traže da im se prizna status logoraša.