Na gradilištu azila u Zenici: Ovo treba biti mjesto za porodični izlet i druženje sa psima

Sklonište ne rješava problem pasa lutalica

Izgradnjom azila smanjit će se broj pasa lutalica na ulicama, ali Vidović dodaje da sklonište nije mjera rješavanja problema, te da je sklanjanje svih pasa u azil recept za propast.

"Skloništa nisu preventivna mjera, niti bilo kakva mjera rješavanja problema, već neophodna kockica mozaika, mjesto koje pruža mogućnost za sklanjanje onih kategorija pasa koji su potencijalno nestabilnog ponašanja, njihovu procjenu, rad s njima i dalje udomljavanje, sterilizaciju i vraćanje pasa na prirodna staništa, te smještaj i udomljavanje štenaca nakon provedene vakcinacije. Nijedno sklonište na svijetu nema svrhu da pruži utočište za sve pse sa ulice, to mu nije ni namjena, to bi bio recept za propast", izjavila je Vidović, te dodala:

"Nažalost, njihova namjena i uloga u rješavanju problema u BiH je u potpunosti pogrešno percipirana. Primjere loše vođenih projekata skloništa vidimo širom BiH počevši od Sarajeva i skloništa u Prači, Gladnom polju, pa nazovi skloništa u Doboju, Prijedoru, Goraždu, Tešnju, Bratuncu..."

Vidović smatra da će azil u potpunosti ispuniti svoju svrhu, a to je liječenje, socijalizacija, sterilizacija, a potom i vraćanje pasa na ulicu, ukoliko se ne udome.

Dobro sklonište za pse je mjesto na koje poželite otići

"Dobro sklonište, koje se vodi u skladu sa standardima dobre prakse, je preduvjet kako bismo podigli stopu udomljavanja i osigurali dobrobit životinja u njima. Skloništa moraju biti mjesta gdje će jedna porodica poželjeti da dođe s djecom i udomi psa, a ne mjesta kojih se užasavamo, mjesta tuge i smrti. To trebaju biti mjesta na koja želimo otići na izlet, provesti dan u druženju s psima i možda i donijeti odluku o udomljavanju. To su naša očekivanja uz dalji rad na preventivnim mjerama", zaključila je Vidović u razgovoru za Klix.ba.

Stručni saradnik u Službi za komunalne poslove i ekologiju općine Zenica, Jasmin Čabaravdić, je kazao kako još uvijek nije usvojen koncept po kojem će raditi azil, ali da se do kraja izgradnje i ta stavka mora odlučiti.

"Još uvijek nismo usvojili koncept po kojem bi azil trebao raditi, ali ćemo odlučiti do početka njegovog rada. Novih radnih mjesta će sigurno biti jer će u sklopu azila biti i higijenski servis i brojne druge stanice koje traže nova radna mjesta. Problem nam predstavlja da u Zenici ne postoji državna veterinarska stanica tako da u tom smjeru detalje ne možemo ići", kazao je Čabaravdić.

Prema planu koji je napravljen 2008. godine, godišnji izdaci za stotinu pasa u azilu iznosili su 150.000 KM, u šta su uračunati svi komunalni troškovi sa platama radnika, te čuvanje pasa i njihovi tretmani. Koliki će izdaci po novom konceptu iznositi, još uvijek nije poznato.

Izgradnju azila finansira Općina Zenica, a oko trećinu sredstava obezbijedio je i Program Ujedinjenih naroda za razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 340.000 KM, a rok završetka prve faze je šest mjeseci, počevši od oktobra ove godine.