Na okruglom stolu ukazano na težinu zločina s elementima genocida u Prijedoru
Tokom okruglog stola govorilo se o težini zločina s elementima genocida u Prijedoru, pronalasku žrtava na raznim lokalitetima, te životu u Prijedoru pod pritiskom prošlosti i perspektivi života u ovom gradu.
"Kao Islamska zajednica (IZ), što kroz organiziranje šehidske dženaze, što kroz druge sadržaje, želimo dati svoj doprinos u memorizaciji zločina. IZ nastoji afirmirati sjećanje na ono šta se desilo, ali ovaj skup govori i o budućnosti. Želimo pomoći povratnicima na način da svima damo optimizma, da ovi gradovi budu gradovi koje ćemo svi posjećivati i osjećati se u njima kao u ostalim dijelovima BiH", izjavio je muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, Dana sjećanja i dženaze za žrtve Prijedora i doline Sane.
Historičar i istraživač genocida Jasmin Medić na okruglom stolu ukazao je na probleme s kojima se Prijedor danas suočava, istaknuvši važnost odnosa Bošnjaka prema sebi i svojoj prošlosti.
"U posljednjih nekoliko mjeseci Prijedor je, nažalost, ponovo u fokusu javnosti, jer imamo sve veći broj nacionalističkih ispada, što ugrožava i život povratnika. S druge strane, u posljednjih nekoliko godina imamo i masovni odlazak povratnika. Slika Prijedora danas je takva da je broj povratnika drastično smanjen", naveo je Medić.
Šef Ureda Instituta za traženje nestalih u BiH i istraživač Mujo Begić kaže da je "naša ljudska, civilizacijska obaveza da pošaljemo poruke koje će biti jasne i upečatljive, te da ukažemo na veličinu počinjenih zločina na području Bosanske krajine".
"Prijedor je paradigma na koji su način na početku agresije djelovale srpske snage, kako su planirali, organizirali i vršili genocid. Prijedor je, na neki način, bio generalna proba za genocid u Srebrenici", rekao je Begić.
Predsjednik Skupštine Grada Prijedora Mirsad Duratović je naglasio da je nužno organizirano govoriti o onome što se desilo u Prijedoru.
"Prijedor se danas vraća u stanje iz kojeg smo mislili da smo izašli, a institucije sistema ostaju slijepe, gluhe i nijeme na scene na koje bi se trebalo reagirati. Kada govorimo o perspektivama žrtava Prijedora, identična je situacija sa svim žrtvama nesrpske nacionalnosti u entitetu RS. Žrtve su i danas žrtve sisteme, ovaj put kroz razne zakonske odredbe, nepriznavanje statusa i slično. Zbog svega, moramo pričati priču o Prijedoru", istakao je Duratović.
Šehidska dženaza u Memorijalnom centru Kamičani za žrtve Prijedora i doline Sane bit će klanjana 20. jula, a pripreme za obilježavanje 30. godišnjice zločina i dženazu se privode kraju, prenosi MINA.