Guranje pod tepih
52

Nacionalizam buja u Hrvatskoj, a spekulacije o BiH redovna tema hrvatskih zvaničnika

D. Be.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Dok se predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, ali i drugi hrvatski zvaničnici u zemlji i Evropskom parlamentu sve češće bave temom radikalizma u BiH i spekulišu o hiljadama ekstremista na granici EU, ponovo su u hrvatskoj prijestolnici na sceni desničari.

Ovakvi i slični događaji u Zagrebu su postali veoma česti, od onih u znak podrške presuđenim ratnim zločincima do skupova na kojima se mogu vidjeti fašistička obilježja uz stihove ustaških pjesama.

"Hrvatska nije sekularna, već katolička država", poruka je koju je poslalo nekoliko desetina okupljenih na Trgu Bana Jelačića u centru Zagreba u nedjelju na dan proslave pravoslavnog praznika Vaskrsa. Uz to su pružili i podršku američkom predsjedniku uz prekriženu zastavu Evropske unije.

Na održavanje ovog skupa i poslane poruke zvaničnici najmlađe članice EU su ostali nijemi.

Sa druge strane stajala je grupa antifašista koji su odlučili organizovati kontramiting na istom mjestu.

"Hrvatskoj prijeti da upadne u ralje teokratske države"

"Ovi crnokošuljaši nisu tu samo da simbolički evociraju pokret koji je bio sluga i klao u ime 'nadmoćne rase' - oni su dio obnavljanja i promoviranja opscenih praksi u kojima itekako aktivno učestvuje i sam državni vrh", navodi se u poruci grupe "Protiv fašizma".

Uz ovakve pojave, koje hrvatske vlasti često ignorišu, Bosna i Hercegovina i pojam ekstremizma i radikalizma su uvijek na listi za komentar dužnosnika u Hrvatskoj, ali i Evropskom parlamentu.

Europarlamentarka Marijana Petir nedavno se bavila BiH kazavši da je radikalizacija prisutna u našoj zemlji te da se sve više mladih žena pokriva za novac, dok muškarci puštaju brade. Njene izjave izazvale su burne reakcije u BiH.

Doktor socioloških nauka i profesor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru Slavo Kukić za Klix.ba je kazao da u Hrvatskoj danas postoji prijetnja da uz pomoć katoličke crkve bude potpuno gurnuta u ralje teokratske države.

"Sve od 2013. pokazuje da se Hrvatska još nije stabilizovala kao posttranzicijsko društvo, jer radikalna politička desnica, koja je u vremenu kandidovanja Hrvatske i pregovora za članstvo u EU, bila potisnuta u drugi plan ciljano, sada je dobila tako širok prostor djelovanja da se bojim ugrožavanja svega što je društvo naših zapadnih susjeda ostvarilo", rekao je Kukić.

Novinar zagrebačkih Novosti Hrvoje Šimičević smatra da Republika Hrvatska ne samo da često ne osuđuje ovakve skupove i poruke, već i doprinosi njihovoj pojavi, dok se istovremeno bavi Bosnom i Hercegovinom.

"Ta politika se može povezati s onim što je radio Franjo Tuđman, gdje se radi revizija nad historijom u posljednjih 70 godina. Uz izjave o BiH, to je pokazatelj standarda licemjerja politike HDZ-a koja je '90-ih godina radila na cijepanju BiH, a danas se kao brine za nekakve pojave ekstremizma u susjednoj zemlji, dok se u Hrvatskoj ne osuđuje ono što se dešava veoma često", kazao je Šimičević za Klix.ba

"Znatno narasli apetiti Hrvatske prema BiH"

Naš sagovornik ističe da vjerski fundamentalisti kršćanskog usmjerenja već godinama maltretiraju Hrvatsku i njene građane.

Bakir Nakaš, predsjednik SABNOR-a BiH, za Klix.ba je prokomentarisao prekjučerašnji događaj u Zagrebu.

"Kao da se želi reći da je EU katolička, a da li je to razlog što do danas Turska nije ušla u EU, ne znam. Oni to opredjeljenje i atribut da su katoličke zemlje smatraju normalnim, historijskim i evolucijskim pristupom i to ne smatraju ekstremizmom", rekao je Nakaš.

S druge strane, smatra Nakaš, od tog opredjeljenja za crkvenu religijsku involviranost u državi prisutno je osporavanje islama.

"Islam radikaliziraju do tog nivoa da gdje god da imate islam, onda je tu radikalizacija i ide se na odnos da su tu ekstremisti. Istanbulska deklaracija je bila preduvod za ovo, a taj skup u Zagrebu je bio probni balon. Interesantno je da su pružili podršku Trumpu, kao da od njega sada očekuju podršku", rekao je Nakaš.

Profesor Kukić naglašava da stalno pominjanje BiH u kontekstu povećanog islamskog radikalizma zapravo predstavlja "retuđmanizaciju aktuelne politike Hrvatske".

"Najlakše se baviti tuđom kućom kako biste prekrili svoju prljavštinu. Apetiti Hrvatske prema BiH su u odnosu na vrijeme Stjepana Mesića znatno narasli. Ovdje se hoće, mimo svih standarda međunarodne politike i dobrih diplomatskih običaja, biti centralna ličnost u određivanju kakav će nam biti Izborni zakon, pravac i uređenje bh. društva", izjavio je Kukić.

Novinar Hrvoje Šimičević kaže da je prekjučerašnji skup postao tradicionalan za marginalnu desnicu u Hrvatskoj.

"Zanimljivo, prekjučer su spojili ljubav prema NDH i Trumpu. Veći problem za Hrvatsku, u kontekstu desnice, je da u srednjoj struji, HDZ-u i crkvi i neokonzervativnim pokretima naslonjenim na HDZ i crkvu, posljednje 3-4 godine s vremena na vrijeme se iskazuje netrpeljivost prema manjinama, kako bi se mobiliziralo biračko tijelo", kazao je Šimičević.

On smatra da predstavnici braniteljskih udruženja uspješno od 2015. godine provode otvorenu politiku koja je veoma opasna uz učestale izjave o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Sudeći prema izvještajima, skupovima i izjavama novinara i analitičara nacionalizam u Hrvatskoj buja, kao i širom cijele Evrope, islamofobija raste, a sve dok BiH, zemlja s većinskim muslimanskim stanovništvom, trasira svoj put ka EU.

Da li su izjave o navodnom povećanju radikalizma u BiH samo dio taktike i odvraćanja od stvarnih problema drugih zemalja, definitivno ostaje na procjenu svakome pojedinačno, ukoliko se ne vjeruje podacima nadležnih institucija.