Nacionalne spomenike zbog nemogućnosti obnove rušimo ili prepuštamo vremenu
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2007. godine u cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika Sultan Ahmedove džamije u Zenici u svojoj odluci I stepen zaštite posvetila je objektu džamije, medrese, šadrvana i harema.
"U sklopu tog prostora dopušteni su isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kao i radovi na snimanju postojećeg stanja harema, uključujući identifikaciju postojećih nišana", stoji u odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Međutm, s ciljem modernizacije kompleksa i gradnje islamskog centra, šadrvan koji je izgrađen 1937. godine, a u dokumentima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH se navodi i 1927. godina, postao je prošlost.
Šadrvan je izgradio hadži Salih-aga Šestić, a prilikom njenog rušenja spominjalo se da će se napraviti "stariji" šadrvan. Međutim, to ni do danas nije urađeno, a osim šadrvana uklonjeni su i borovi koji su se nalazili u haremu džamije.
Prema riječima imama Čaršijske džamije u Zenici Enesa ef. Beganovića, šadrvan je srušen zbog dotrajalosti krovne konstrukcije.
"Šadrvan je uklonjen jer je gornji drveni dio u potpunosti dotrajao. Bio je star blizu stotinu godina i zbog toga je uklonjen. Zajedno s radovima okolo kompleksa planirana je izgradnja drugog, većeg šadrvana. Srušeni šadrvan je rađen od trošnog materijala, nudili smo i Šestićima da to obnove, ali oni to nisu mogli uraditi", kazao je Beganović.
Naglasio je da je odluka o rušenju bila pred komisijom Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika te da je njegovo uklanjanje odobreno.
Direktor Muzeja grada Zenice Adnadin Jašarević, koji je pripremao dokumentaciju za konkurs Sultan Ahmedove džamije u Zenici za proglašenje nacionalnog spomenika, u razgovoru za Klix.ba je kazao da parking ne bi bio problem da se automobili ne naslanjaju na nacionalni spomenik.
"Brojnim građanima Zenice koji tu dolaze parkirati je mrsko prošetati desetak metara, pa vozila parkiraju odmah do džamije koja je nacionalni spomenik", kazao je Jašarević.
Na siječu drveća u haremu džamije nije ostao ravnodušan ni Zeničanin Saladin Pašalić koji je čak prijavio N. N. osobu zbog tog čina s obzirom da je i harem džamije nacionalni spomenik.
"U haremu je bio ariš, jedini u Zenici i još jeda nstari bor koji je posadio jedan od Šestića. Oni su se nalazili u sklopu harema koji je nacionalni spomenik BiH zajedno s džamijom. Uvjeren sam da je to neko uradio samovoljno, a kako nisam želio biti nijem na te stvari, prijavio sam slučaj i policiji", kazao je Pašalić.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona su kazali kako su postupili po prijavi te da nisu utvrđeni elementi krivičnog djela.
U skladu s navedenim Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na svojoj stranici je striktno navela da vlasnik nacionalnog spomenika ne smije koristiti i upotrebljavati dobro i njegovu neposrednu okolinu u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom, namjenom i značajem, ili ga koristiti na način koji može dovesti do njegovog oštećenja.
"Ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca. Ukoliko nacionalni spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika usljed raznih aktivnosti, uključujući i konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove bez dozvole nadležnog organa, Krivičnim zakonom Federacije BiH utvrđena je kazna zatvora do 5 godina, dok je u skladu sa Krivičnim zakonom Republike Srpske za isto djelo previđena kazna do 8 godina zatvora", navodi se na stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Nažalost, veliki broj nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine zbog nedostatka finansijskih sredstava doživi sudbinu kao i šadrvan Čaršijske džamije u Zenici. Godinama, u ruševnom stanju, na području Grada Zenice, je i džamija u Orahovici o kojoj je portal Klix.ba već pisao. Za obnovu nacionalnih spomenika u BiH očito je i danas potrebna veća volja i angažman svakog pojedinca, ali i nadležnih institucija koje su objektima na prostoru BiH dale titulu nacionalnih spomenika.
