Nacrt zakona o VSTV-u će se od sada pripremati bez prisustva javnosti i slanja Venecijanskoj komisiji
Članovi Vijeća su tačku dnevnog reda koja se odnosi na sastanak radne grupe za pripremu Nacrta zakona o VSTV-u BiH zatvorili za javnost uz obrazloženje da je i sastanak radne grupe također bio zatvoren za javnost. Predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija je u odgovoru novinarima kazao da nisu htjeli kršiti uspostavljene principe.
Objasnio je da Ministarstvo pravde BiH više neće raditi s radnom grupom, te da će iskoristiti svoje pravo i Nacrt zakona proslijediti Vijeću ministara, bez slanja Venecijanskoj komisiji na uvid i komentare, što ih je, kako je rekao, iznenadilo, piše Detektor.
"Drugi zaključak je da ćemo sugerisati da i to predstavlja zakonske procedure, da one odredbe koje odobre a koje nisu bile predmet ocjenjivanja Venecijanske komisije, da se prije upućivanja Vijeću ministara upute na ocjenu Venecijanskoj komisiji", kazao je Lagumdžija.
Prošlogodišenje izmjene Zakona o VSTV-u bile su na meti kritika zbog nedostataka i nemogućnosti formiranja odjela koji bi provjeravao imovinu nosilaca pravosudnih funkcija. Takvi nedostaci trebali su biti otklonjeni novim sveobuhvatnim zakonom koji je trebao proći i kontrolu Venecijanske komisije.
Lagumdžija je rekao da on i ostali članovi Vijeća nisu do kraja zadovoljni urađenim poslom na procesuiranju ratnih zločina u BiH, objašnjavajući da je i skoro 30 godina od završetka rata ostao velik broj predmeta u radu.
"Ali izražavam i zadovoljstvo jer je u zadnje tri godine napravljen kvalitetan iskorak. Tužilaštvo BiH je Sudu BiH, VSTV-u dostavilo sve predmete na osnovu složenosti, Vijeće je to ocijenilo, one manje složene spustilo u rad entitetskim sudovima, pred Tužilaštvom su ostali najsloženiji. Da je to urađeno prije deset-petnaest godina, mi bismo ovaj proces imali već završen", kazao je Lagumdžija.
Objasnio je da je najveći problem kod predmeta s procesnom smetnjom i osobama koje nisu dostupne pravosudnim institucijama u BiH, te da je to iskorak na kojem moraju raditi više u budućnosti.
"Naša intencija je – i za to smo dobili podršku i saglasnost žrtava – da te predmete ustupimo susjednim i svim državama u kojima se nalaze optuženi. Na neke skepse žrtava, objasnili smo da ako ne žele putovati u druge države, da to mogu riješiti svjedočenjem putem videolinka, i dobili smo u tom dijelu saglasnost udruženja žrtava", rekao je predsjednik VSTV-a podsjećajući na sastanak s glavnim tužiocem Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Sergeom Brammertzom.
Kod slučajeva gdje su pravosnažno osuđena lica nedostupna organima gonjenja, Lagumdžija je kazao da je sada potez na državama gdje se oni nalaze i da države moraju priznati i izvršiti presudu. Spomenuo je slučaj Novaka Đukića, osuđenog zbog zločina na tuzlanskoj Kapiji koji se nalazi u Srbiji, a pravosuđe BiH je pokrenulo proceduru izvršenja te presude.
Izvještaj za prvih pola godine o radu na predmetima ratnih zločina pokazuje da su tužilaštva do jula riješila ukupno 28 predmeta, te da su podigli pet optužnica i obustavili osam istraga.
Skoro polovina neriješenih predmeta se odnosi na one koji imaju procesnu smetnju, odnosno 149 predmeta sa 293 nedostupna lica.
Statistika sudova pokazuje da za prvih šest mjeseci tekuće godine imaju 13 potvrđenih optužnica, 15 prvostepenih presuda i 19 pravosnažno okončanih. Sudovi imaju 101 predmet s procesnom smetnjom, gdje je organima gonjenja i pravosuđu nedostupno 114 lica, od čega je najveći broj u Srbiji, te Hrvatskoj.
Tokom iznošenja podataka iz polugodišnjeg izvještaja o radu sudova i tužilaštava u 2024. godini, iz VSTV-a su rekli da je broj neriješenih predmeta u sudovima smanjen, a da je broj neriješenih prijava u tužilaštvima povećan.
"Apelacioni sud Brčko distrikta je povećao broj neriješenih predmeta 70 posto. Pazite, nije to malo, i Viši privredni sud u Banjoj Luci je povećao broj neriješenih predmeta za 183 posto. Mislim da nam trebaju reći šta su razlozi za ovako drastično povećanje", kazao je član Vijeća Mustafa Šabić.
Članovi Vijeća su tražili od Odjela za pravosudnu analitiku i izvještavanje da pribave sve informacije, nakon čega će poslati prijedlog adekvatnih zaključaka.
