Naida Hota Muminović: Pravilnik o ponašanju djece nećemo povući, iz škola izbacujemo automate s čokoladicama

Osvrnuli smo se na pomenuti pravilnik o evidenciji o neprihvatljivim oblicima ponašanja. Ministrica je kazala kako ovaj pravilnik "nije pretjerano novi".

"Ova priča je počela 2016. godine. Onda su se desila dva tragična događaja u obrazovnim ustanovama u KS. Godine 2018. je zajedno sa Vijećem roditelja koncipirana radna grupa koja je radila na projektu neprihvatljivih oblika ponašanja. Te godine je rađen pilot projekat da bi se formirali indikatori koji ukazuju na takve promjene ponašanja. Taj pravilnik se 2019. godine uveo u praksu. Mi nismo za ovo formirali posebnu radnu grupu. Svi indikatori koji se nalaze proistakli su iz 2018. godine kada su ljudi pravili priručnik za stručno usavršavanje", kazala je.

Upitali smo je ko su profesionalci koji su pravili priručnik za stručno usavršavanje iz kojeg je kasnije proizašao pravilnik. Kazala je da su to profesorice Lejla Kafedžić, Sandra Bjelan-Guska, školski psiholozi Elma Omersoftić i Lejla Osmanagić i profesor Elmedin Muratbegović.

Zanimalo nas je zašto danas sporni indikatori poput prečestog odlaska djeteta u toalet ili uklanjanja profilne fotografije s društvenih mreža nisu uvršteni u raniji pravilnik o ponašanju koji je stupio na snagu 2019. godine.

"Nije postojao kako treba zakonski osnov. Tadašnji je govorio o pravilniku koji bilježi neoprihvatljive oblike ponašanja. U međuvremenu, donesen je novi zakon, 9. jula, u Skupštini KS, koji kaže da je ministrarsvo u obavezi da donese pravilnik kojim se reguliše evidentiranje neprihvatljivih oblika ponašanja, što je bilo i ranije, i onda se dodaje i/ili drugih faktora koji ugrožavaju najboljih interesa djeteta", kazala je.

Smatra da su nastavnici stručni da primjećuju ovakve stvari kod djece.

"Ovo vam je kao protokol u postupanju profesionalaca. Mi ovdje standardiziramo ponašanje svih ovih stručnjaka u obrazovanju. Kad nastavnik primijeti da je učenik tužan, da stalno ide u toalet, iza toga može stajati neki pokazatelji koji su možda i roditeljima promakli", dodaje Hota Muminović.

Kaže da će se evidencija o ovakvom ponašanju čuvati "dok bude potrebe" i otkriva da li će joj imati uvid roditelji i djeca.

"To je evidencija koju čuva školski pedagog i analizira. Ovo su instrumenti koje koriste profesionalci, ali se razvijaju u saradnji s roditeljima. Ako dođe do toga da se pomaže nekom učeniku, roditelji dobijaju zadatke u svemu tome i sarađuju sa strukom. Svaki roditelj uvijek ima otvorenu komunikaciju sa nastavnikom. Što se djece tiče, nemaju potrebu da znaju šta se nalazi u njihovim kartonima", kazala je.

Objasnila je da je u pitanju sličan pravilnik kao iz 2019. godine, ali ne potpuno isti.

Dodala je da je ministarstvo spremno razgovarati o promjenama pravilnika ako to praksa bude pokazala da je potrebno.

Upitali smo je zašto vijeće roditelja nije učestvovalo u kreiranju ovog pravilnika.

"Pitanja sigurnosti djece u školama nisu pitanja koja trebaju čekati da se mi svi usaglasimo, možda se nećemo nikad ni saglasiti. Hoćemo li čekati da dobijemo zaleno svjetlo od svih? To baš ne može tako. Reakcija roditelja je bila burna i preuranjena. Ovaj pravilnik tek sad dolazi roditeljima u škole na pojašnjavanje".

Agencija za zaštitu ličnih podataka je izdala ministarstvu urgenciju da povuče ovaj pravilnik, ali Hota-Muminović kaže da ga ministarstvo za sada neće povući i da je zatražilo dodatno pojašnjenje agencije kazavši kako je u međuvremenu promijenjen zakon koji dopušta da se pomenuti indikatori uvrste u pravilnik.

Osvrnuli smo se i na brojne ugovore o djelu koje je Ministarstvo obrazovanja dalo u tekućoj godini. Hota Muminović odbacuje mogućnost da to ima veze sa izbornom godinom već sa eksternom maturom.

Cijeli intervju i gostovanje ministrice Naide Hota Muminović u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.