Najavljena rasprava o "Sarajevskom polju": Vodozaštitna zona posvađala političare i udruženja

Također, Delić je naglasio kako je vodovodna mreža značajno opterećena gubicima baš u Sarajevskom polju.

"Iz prostora izvorišta u Sarajevskom polju se prosječno eksploatiše oko 2,5 m3/s vode. Međutim, to i dalje nije dovoljno za 24-satno snabdijevanje Sarajeva vodom. Razlog za ovakvo stanje prije svega leži u činjenici da je vodovodna mreža značajno opterećena gubicima u samim cijevima, ali i značajnim količinama vode koju troše ilegalni potrošači. Osim toga, potrebe za vodom rastu i dalje obzirom da se grad širi i razvija, a prema posljednjim podacima KJKP ViK ukupan broj priključaka je 173.000, od kojih je 20.000 bespravnih potrošača", pojašnjava Delić.

Iako se, kako ističe, diglo puno prašine oko Nacrta, još uvijek nisu ponuđena rješenja koja bi na bilo koji način značila bolje i kvalitetnije rješenje.

"U protekle dvije godine uloženi su veliki napori da se aktualizira ova tema i spremi tekst Nacrta privremene odluke, kao i da se saslušaju svi oni koji su na bilo koji način ponudili argumenta kako bi se ovaj Nacrt unaprijedio. Važno je istaknuti i da je Nacrt privremene odluke kratkoročno, prelazno rješenje koje na snazi treba ostati samo do donošenja konačne Odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje koja se donosi na nivou entiteta. Kako entiteti do danas nisu napravili neophodne korake u usaglašavanju zakonskih odredbi koje su neophodne za donošenje Odluke, Skupština Kantona Sarajevo je još 2006. godine izmijenila kantonalni Zakon o vodama kako bi se zaštito makar dio izvorišta koji je na području Kantona Sarajevo", podsjeća Delić.

Također, objasnio je zašto je važno donošenje privremene odluke.

"Donošenje Privremene odluke neophodno je kako bi se počela izdvajati sredstva u budžetu Kantona za zaštitu i istraživanje ovog vodnog područja i mi smo učinili sve što smo mogli da javnosti ukažemo na značaj donošenja prvog rješenja koje bi trebalo inicirati konačno rješavanje problema izvorišta Sarajevsko polje. Podsjećam, ne trajnog, nego privremenog rješenja", istakao je Adnan Delić, bivši ministar privrede Kantona Sarajevo za čijeg mandata su pokrenute aktivnosti na donošenju Privremene odluke.

Delić ističe da je ovo posljednji trenutak u kojem trebamo povesti računa o izvorištu, te da ukoliko zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo podlegnu pritiscima dijela javnosti koji insistira na nedonošenju Privremene odluke, pitanje je hoćemo li uskoro imati šta i štititi, te ko će uopće štititi izvorište dok se entitetske vlasti usaglase oko usklađivanja zakona.

Koalicija za zaštitu rijeka nezadovoljna rješenjem

Dok su bivši i aktuelni zvaničnici za usvajanje ovakvog Nacrta privremene odluke, iz Koalicije za zaštitu rijeka su saopćili kako je veoma bitno da Skupština na sjednici u utorak odbije Nacrt i izda nalog nadležnima da u roku od godinu dopune elaborat o vodozaštitnoj zoni.

"Ukoliko zastupnici Skupštine izglasaju ovaj Nacrt, dvije trećine će umjesto pod dosadašnjom, bar formalnom strogom zaštitom biti pod praktično nikakvom zaštitom. U tom slučaju zona u blizini naših izvorišta postaje građevinski plac, za na primjer 66 'tibri' i njihovih kanalizacija. I neće tu biti samo 'tibre': nad našom vodom za piće mogu se graditi, i raditi, benzinske pumpe, postrojenja za tretman životinjskog otpada, pogoni metalne industrije i industrije papira i celuloze, pogoni za skladištenje i deponovanje šljake i pepela, termoelektrane. Deponije opasnog otpada u slivu Željeznice. Benzinske pumpe na Igmanu i Bjelašnici", ističu.

Također, naglašavaju kako je glavni cilj ovakve Odluke da se dozvoli gradnja na preko 200 hektara vodozaštitne zone u Sarajevskom polju bez obzira na zastrašujuće posljedice po kvalitet vode i zdravlje stanovništva.

"Predloženi Nacrt, ukoliko se usvoji i postane nova Odluka, smanjuje vodozaštitnu zonu za dvije trećine i vodi uništenju izvorišta pitke vode za stanovništvo Sarajeva. Dakle, ključna razlika između sadašnjeg stanja i novog Nacrta jest da se preko 200 hektara zemljišta (više od 20 posto nekadašnje tzv. uže, prve i druge vodozaštitne zone gdje je nova stambena gradnja bila strogo zabranjena) prebacuje u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu - gdje je gradnja dozvoljena. I to ne samo stambena gradnja - biće dozvoljena i gradnja najrazličitijih poslovnih objekata i industrijskih pogona, uključujući i opasne zagađivače", pojašnjavaju iz ovog udruženja.

U svom saopćenju, iz Koalicije ističu kako Nacrt otvara niz pitanja koja Vlada Kantona Sarajevo kao predlagač svjesno i namjerno ostavlja bez odgovora.

"Zašto izmjena Odluke nije išla u smjeru poboljšanja zaštite vode na svim crnim tačkama slivnog područja (Igman, Babin Do, Prečko polje, HIFA Oil aerodrom itd.). Zašto nije formirana vodozaštitna zona i oko ponora u Babinom Dolu, za koji je testiranjem utvrđeno da ima direktnu vezu sa Hrasničkim vrelom iz kojeg se za sarajevski Vodovod uzima 50 l/s u sekundi? U Elaboratu zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje su navedeni rezultati testa prema kojem voda putuje svega 13 dana od Babinog dola do Hrasničkog vrela iz kojeg se za sarajevski Vodovod uzima i do 50 l/s u sekundi. U Elaboratu se navodi i direktna veza ovog prostora sa izvorištem Vrelo Bosne. Zašto i pored toga, područje Babinog Dola na Bjelašnici nije označeno kao vodozaštitna zona sa strožijom zaštitom, nego je označeno kao IV vodozaštitna zona, gdje je dopuštena gradnja svega i svačega?", poručili su.

Također, postavili su pitanje zašto je uspostavljanje II i III vodozaštitne zone za Hrasničko vrelo ostavljeno za daleku budućnost.

"Da li je i kako građevinski lobi utjecao na očito svjesnu odluku učesnika u cijelom procesu izrade ovog Nacrta odluke da Hrasničko vrelo ostaje skoro pa potpuno nezaštićeno ovom Odlukom? Zašto je za potrebe izrade Elaborata zaštite izvorišta urađen samo jedan test brzine toka vode u kraškom podzemlju Igmana i Bjelašnice, iako se zna da je brzina protoka podzemne vode ključni parametar za određivanje granica vodozaštitnih zona izvorišta na Igmanu i Bjelašnici? Zašto je promijenjena vodozaštitna zona za područje P1 veličine 165,57 hektara sa II na III vodozaštitnu zonu u odnosu na verziju Nacrta odluke iz maja 2018. čime se područje P1 otvorilo za stambenu gradnju?", pitali su iz ovog udruženja.

Na kraju, iz Koalicije za zaštitu rijeka uputili su poruku svim zastupnicima u Skupštini KS.

"Zastupnici koji glasaju za ovaj Nacrt - potpisuju uništenje sarajevske vode u doba planetarne okolišne krize kad se zemlje širom svijeta bore da očuvaju svoju vodu, a i prigrabe tuđu. To će Sarajlije osuditi na vodu u plastičnim bocama - skupu, sumnjivog kvaliteta i po najnovijim naučnim saznanjima - bogatu toksičnim mikročesticama plastike. Stoga apsolutni prioritet, iznad svih stranačkih interesa i ciljeva, mora biti očuvanje naše čiste vode", zaključili su.