Najmanja izlaznost u posljednjih 20 godina: Lokalni izbori pokazali da u BiH još "vlada" apatija
To je zaključak koji se može izvući iz činjenice da je na izbore izašlo samo 47,73 posto građana koji su registrovani u Centralnom biračkom spisku.
Ovo je najniža stopa izlaznosti za lokalne izbore zabilježena u prethodnih 20 godina, odnosno od kampanje za 2004. godinu. Tada je na birališta izašlo 46,8 posto građana BiH.
Naravno, treba uzeti u obzir da je brojka od 3.400.204 birača zavedenih u Centralnom biračkom spisku "napuhana", odnosno da je procenat izlaznosti veći od 47 posto.
To ne mijenja činjenicu da je ovo još jedan izborni ciklus gdje je BiH dokazala da još nije ni blizu statusa zdrave demokratije, kakvoj teži biti već skoro tri decenije.
Dok se u zapadnim zemljama, kojima BiH decenijama gleda u leđa, izlaznost ispod 80 posto gleda kao neuspjeh, više od polovine građana naše zemlje odlučilo je ostati kući i ne iskoristiti svoju priliku da utiču na svoje okruženje.
Istini za volju, svim građanima su uvijek zanimljiviji generalni izbori, gdje se prate velike utrke za Predsjedništvo i parlamente, ali logika nalaže da bi interes trebao biti dosta veći i za lokalni nivo, koji ima veći utjecaj na svakodnevni život stanovnika.
Da stvar bude gora, u edukaciju građana naše zemlje o izbornim procesima i važnosti izlaska na izbore uloženo je mnogo sredstava, bilo direktno iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH, bilo iz Evropske unije i ostatka međunarodne zajednice.
Nažalost, čini se da svake dvije godine dobijemo novi dokaz da su ta sredstva, velikom većinom, protraćena.
Dobar dio građana u BiH će iskoristiti svaku priliku da se požale na vlasti i kažu kako "oni ništa ne valjaju", ali neće iskoristiti svoje osnovno građansko pravo da na to utiču.
Treba reći da je svakako veliki dio građana BiH pogođen, direktno ili indirektno, katastrofalnim poplavama koje su zadesile općine Konjic, Jablanica, Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Treba i to uzeti u obzir kada govorimo o niskoj izlaznosti na ovim izborima, posebno imajući u vidu da je do poplava došlo nekoliko dana prije izbora.
Međutim, trend opadanja izlaznosti se mogao vidjeti godinama unazad, te bi ovi izbori mogli konačno pokazati da se nešto mora uraditi po pitanju edukacije građana o važnosti izbora.
Naravno, nije realno imati složen politički sistem, gdje i za najosnovnije stvari treba široki koncezus i rad s osobama i političkim subjektima koji nemaju uvijek najbolji interes države u vidu, i još uz to očekivati neku euforiju među građanima za izlazak na izbore.
Ipak je ovo upravo argument zašto bi stanovnici morali u većem broju izlaziti na lokalne izbore. Uz iznimku Mostara i još nekoliko sredina, na lokalnim izborima građani imaju najbolju šansu birati bez da razmišljaju o etničkom aspektu njihovog izbora.
Građani BiH su već 20 godina u jednoj vrsti izborne apatije, a to onda otvara mogućnosti da izbore odlučuju infrastrukture stranaka i njihova mogućnost da "svoje" glasače mobiliziraju na dan izbora.
Drugim riječima, poenta izbora kako se oni trenutno odvijaju, te kako su se odvijali u prethodnih nekoliko ciklusa, nije imati najbolji program, već "natjerati" veći broj "svojih" ljudi da izađu na izbore.
U takvom sistemu, političke stranke koje ne stoje iza svojih uspjeha i programa uspijevaju, a one koje žele doći na vlast ne moraju raditi na svojim idejama i idealima, već na tome da izgrade stranačke strukture i od vladajućih "preotmu" one grupe koje svakako izlaze na izbore.
Sa strane ostaju građani koji ne izlaze, ali je realno reći da ništa bolje nisu ni zaslužili.
