Najmanje 150 prekobrojnih zaposlenika u Gradskoj upravi Banje Luke
Maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vrijeme u gradskoj upravi, uključujući i zaposlene u stručnoj službi skupštine grada, koji u svom sastavu ima više općina, ne može biti veći od jednog zaposlenog na 1.000 stanovnika na području svih jedinica lokalne samouprave koje su u sastavu grada, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva.
Međutim, čini se da je taj broj u Banjoj Luci odavno premašen i da u gradskoj upravi sjedi dosta onih koji su višak. Bar ako će se kao osnova uzeti rezultati posljednjeg popisa, prema kojem Banja Luka ima 185.042 stanovnika. Prostom računicom se dolazi do broja od najmanje 150 prekobrojnih u gradskoj administraciji.
Između 700 i 750 je zaposlenih u Administrativnoj službi grada Banja Luka, potvrdio je gradonačelnik Igor Radojičić.
"Taj broj varira, neki su zaposleni na određeno, neki na neodređeno, broj se dnevno mijenja zbog bolovanja, penzionisanja, uzimanja odsustava i prebacivanja ljudi na druga radna mjesta", ističe Radojičić.
Ipak, negira da u gradskoj administraciji ima prekobrojnih. Prema njegovom mišljenju, za sve je kriv popis stanovništva.
"Grad nema problem sa zakonom, grad ima problem s rezultatima popisa stanovništva koji nisu realni. Banja Luka, prema popisu stanovništva koji je objavio Republički zavod za statistiku, ima 180.000 registrovanih stanovnika, što je netačno. Broj glasača je 190.000 i kako god izračunate broj djece u predškolskim ustanovama, broj učenika u osnovnim i srednjim školama, broj studenata, zaposlenih i penzionera, dolazite do broja između 200.000 i 250.000 stanovnika, to je realno stanje broja građana, čak i kad odbijete studente koji su sa strane, ali budu obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom, opet dolazimo do ovog posljednjeg broja i to je realno stanje broja građana u Banjoj Luci. Prema toj računici, realno, nema viška broja zaposlenih u gradskoj administraciji", tvrdi prvi čovjek Banje Luke.
Grad od Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS zahtijeva da se promijeni ulazni referentni kriterij, a to je broj stanovnika prema popisu, koji je RS svakako osporila, te bude zamijenjen nekim drugim, relevantnijim kriterijem, kaže Radojičić.
“Mi u nekim segmentima čak imamo manjak zaposlenih, u većini mjesnih zajednica nemamo sekretare, ne zapošljavamo nove, upravo zbog uslova novog zakona, u prostornom planiranju imamo konstantan porast broja zahtjeva, što svjedoči o povećanoj stambenoj izgradnji, 11.000 zahtjeva za legalizaciju na kojoj radi 10 radnika, znači to je broj koji bi trebalo da bude bar dva ili tri puta, možda čak i pet puta veći, kako bi se stigao obraditi taj broj zahtjeva, a slično je i u nekim drugim segmentima gdje nedostaje ljudi, znači nemamo problem s brojem zaposlenih, nego s kriterijem koji je nerealan i koji RS nije prihvatila na nivou BiH, tako da tražimo da se to promijeni", naveo je Radojičić.
Još prošle godine, kada je zakon usvojen, resorna ministrica Lejla Rešić je poručila da će lokalnim administracijama biti dat rok od dvije godine da broj radnika svede u razumne okvire.
"Neće biti otpuštanja preko noći, ali mislimo da je rok od dvije godine razuman i da se tako mogu rasteretiti gradski i općinski budžeti", rekla je tada Rešić.
Za plate i doprinose gradske administracije u Banjoj Luci se godišnje izdvaja čak 36 miliona maraka.
Prema podacima resornog ministarstva, viška ima u mnogim od 63 lokalne zajednice u RS, a posebno onim koje imaju status grada, kao što su Doboj i Trebinje.
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
