Najstarija u Sarajevu: Gerdeni hadži Husejinova džamija otvorena samo tokom ramazana
Prema predanjima koja su prenošena sa koljena na koljeno džamija je nastala 10 godina nakon izgradnje Tekije Isa-beg Ishakovića, a prema drugim prednjima ovo je najstarija džamija u Sarajevu. Podigao je Gerdeni hadži Husejin, a 1791. godine obnovljena je iz zaklade Nefise kćeri Abdulah-age po njenom vasimuhtaru (izvršitelju oporuke) Sumbulu Hadži Mustafi.
"Kada je Isa-beg Ishaković 1475. godine osnovao Sarajevo tada je već naišao na muslimane koji su osnovali tekiju i počeo je utemeljenje Sarajeva. Počela je gradnja Čaršije a 1492. godine sultan Mehmed Fatih napravio je staru Carevu džamiju. Ovdje je nikao mesdžid i džamija je bila bez munare. Da je najstarija džamija pokazuje i konfiguracija terena. Vojska sultana Fatiha je bila na ovom lokalitetu, ali historijski podaci su nesigurni što nam daje za pravo da mislimo da su predanja starih ljudi tačna", kazao je u razgovoru za Klix.ba arhitekta Mufid Garibija.
Djevojačka česma pored džamije
Ističe kako tih zapisa, ali i zapisa o Sarajevu iz tog doba nema jer su izgorili kada je Eugen Savojski zapalio grad. Sačuvani su samo zapisi iz Gazi Husrev-begove biblioteke.
"Bitna je pojava dolaska vode u ove dijelove grada koja je dovedena sa izvora Crnila i za taj događaj imaju dvije priče. Jedna je da je Gazi Husrev-beg tražio vrelo kako bi mogao praviti džamiju i tragao je zajedno s prijateljima po ovom lokalitetu. Prema predanjima jedna žena im je rekla da vrelo izvire iz Crne pećine pa ako im se svidi da ga dovedu. Živjela je u ovoj ulici (Strošići) i zamolila je da se pored njene kuće napravi česma. Pronašli su vrelo i doveli vodu do Sarajeva. Druga verzija je da su dvije sirote djevojke tkale i od novca koji su skupile tkanjem dovele vodu s vrela u ovaj prostor. U obje verzije su u pitanju djevojke i zato se ova česma zove Djevojačka česma", kazao nam je Garibija.
Najvredniji mihrab
To je jedina Djevojačka česma u Sarajevu koja je vremenom nestala i obnovljena od drugačijih materijala jer su prije korita bila drvena. Ova korita su imala i drugu svrhu jer su ljudi koji su imali bolesti srca koristili drvo u koje je udarala voda kao hamajliju.
"Ova džamija i mesdžid su gorili za vrijeme Eugena Savojskog i obnovljena je. Imala je i funkciju tekije. S arhitektonskog stanovišta, to je građevina sa debelim zidovima dimenzije 8x6, sa drvenom munarom koja je nestala naknadno. Posebnu su interesantne rozete, mali prozori koji su korišteni kao ventilacija. Od njenog cijelog ambijenta najinteresantniji je mihrab. On nam govori da je ovo nešto što je nastalo mnogo ranije jer nije toliko stilizovan kao drugi. Izrazito je prost i to se moglo raditi u vaktu kada je vjera bila tajna, kao da su ga bogumili radili. Vrijednost ove džamije se upravo krije u mihrabu koji je najljepša ostavština Sarajeva", istakao je Garibija.
Ukopan i graditelj
Uz džamiju se nalazi i mezar, manji vrt, te česma. Nekada je ispred bio i jedan kamen koji je, kako nam je rekao Garibija, korišten za ljude koji dođu na konjima kako bi lakše sišli u džamiju. Ističe kako je i to pokazatelj da je ovo područje bilo prohodno.
"Na džamiji je radio poznati sarajevski pjesnik Vrcanija (Mulla-Muhamed Mestvica) koji je ovdje ukopan, a prema nekim predanjima ovdje je i mezar Hadži Gerdenija. Većinom su ukopane džematlije, jedna žena koja je vakufila tu i nekoliko ljudi koji su poginuli tokom agresije", kazao nam je Garibija.
Na džamiji je 2000. godine izvršena sanacija krovne konstrukcije, zamijenjen pokrov i izvršena konzervacija drvene munare. Nažalost, otvorena je samo tokom ramazana.
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
