“Imajući u vidu da su određeni predmeti klasificirani kao povjerljivi, ne mogu se dati informacije o imenima osoba koje se potražuju zbog kaznenog djela ratnog zločina“, navode u Ministarstvu pravde BiH.
U ovoj instituciji nisu mogli reći koliki je ukupan broj izručenih osoba pravosudnim institucijama u BiH, zbog prelaska na novi sistem obrade podataka.
Prema podacima Tužilaštva BiH, iz drugih država izručeno je 25 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin.
“Obzirom na tajnost i povjerljivost tog procesa, ne možemo govoriti o detaljima, ali možemo reći da je za više desetina osoba, na naš prijedlog, raspisana potjernica“, kazao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.
Sud u Parizu je u aprilu ove godine donio odluku da pravosuđu Bosne i Hercegovine izruči Radomira Šušnjara zvanog Lalco, osumnjičenog za zločine počinjene na području Višegrada. Postupak Šušnjarevog izručenja traje od 2014. godine i još uvijek se ne zna kada će on biti u BiH.
Šušnjar je osumnjičen za učešće u zatvaranju žrtava u kuću u Pionirskoj ulici u ljeto 1992. godine, te u kasnijem paljenju kuće. U tu kuću je u julu 1992. zatvoreno više od 60 civila bošnjačke nacionalnosti s područja Višegrada, među kojima je bilo i žena i djece, koji su potom zapaljeni. Samo nekoliko osoba preživjelo je spaljivanje.
Prema dostupnim podacima, Državno tužilaštvo zatražilo je od švicarskih vlasti izručenje Elfete Veseli, zbog sumnje za ubistvo maloljetnika tokom ratnog sukoba na području Kamenice.
Iz SAD se očekuje i izručenje Azre Bašić, zbog sumnje da je počinila zločine na području Dervente.
Od početka rada Tužilaštva BiH, najviše osoba je izručeno iz SAD. Neki od njih su procesuirani, a većina je osuđena.
Iz SAD, prvo zbog davanja lažnih podataka da, na primjer, tokom rata nisu bili pripadnici ni jedne vojske, a i zbog sumnje da su počinili ratni zločin, pravosuđu BiH izručeno je deset osoba. Među njima je Edin Sakoč, koje je izručen BiH u februaru 2016. Sakoč je optužen za zločine nad civilima počinjene na području Čapljine i uskoro bi mu trebalo početi suđenje u Sudu BiH.
Među posljednjim osobama koje su izručene iz SAD je Almaz Nezirović, kojem se sudi za zločin počinjen u Derventi i Bosanskom Brodu, a ranije je izručen i Edin Džeko, koji je pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora za zločin počinjen u Trusini kod Konjica.
Ukupno šest osoba izručeno je iz susjedne Srbije, dok su samo dvije osobe po zahtjevu Tužilaštva BiH izručene iz Hrvatske.
Iz Srbije je ove godine izručen Saša Ćurguz, kome se sudi za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Bihaća 1992. godine. Iz Hrvatske su izručeni Mirsad Vatrač i Franc Kos. Vatrač je oslobođen optužbi za zločine na području Kotor – Varoši, dok je Kos osuđen na 35 godina zbog genocida u BiH.
Neke od izručenih osoba su potpisale sporazum o priznanju krivice. Među njima je i Damir Lipovac, koji je izručen početkom novembra 2015. iz Holandije, te je već u februaru ove godine nakon potpisivanja sporazuma o priznanju krivice sa Tužilaštvom BiH osuđen na sedam godina zatvora zbog zločina počinjenih u Derventi.
Jedno od najpoznatijih izručenja je bilo iz Španije 2010. godine, kada je izručen Veselin Vlahović Batko. On je pred Sudom BiH osuđen na 42 godine zatvora zbog višestrukih ubistava, silovanja i drugih zločina počinjenih u tri sarajevska naselja koja su bila pod kontrolom srpske vojske.
Izručenja se obavljaju na osnovu Evropske konvencije o ekstradiciji, Zakona o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima, te ugovora između BiH i države koja izručuje. Također se dešavalo da je u nekim državama, poput Norveške i Švedske, održano suđenje za ratne zločine počinjene u BiH.
Javno pogubljen Iranac koji je osuđen za silovanje desetina žena tokom 20 godina
