Naknada za korištenje plastičnih kesa se smanjuje, trgovci ih ne prijavljuju ili koriste tanke
Vođenjem Registra obveznika plaćanja naknade za plastične kese tregerice i na osnovu izvještaja obveznika, uočene su višemilionske količine refuznih kesa sa stjenkom debljine iznad 21 mikron koje ne podliježu plaćanju, ali i dalje zagađuju okoliš.
U Uredbi se navodi da su naknadu za kese tregerice čija debljina stjenke ne prelazi 20 mikrona dužni plaćati svi registrirani trgovci, trgovačke radnje, marketi, supermarketi, pekare, kiosci, apoteke ili prodavnice mješovite robe. Uredbi ne podliježu plastične kese sa stijenkom debljine iznad 21 mikron i kese za refuzne ili rastresite materijale.
"Za prvo i drugo polugodište 2014. godine prikupljeno je 298.135 KM, za isti period 2015. godine 304.648 KM, u 2016. prikupljeno je 177.379 KM, a za prvo polugodište 2017. prikupljeno je 109.280 KM. Prema odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša, na račune kantona transferira se 70 posto sredstava, tačnije 622.609 KM, dok preostalih 30 posto sredstava ili 266.833 KM Fond putem Javnog konkursa implementira u projekte zaštite okoliša", kazao je za Klix.ba Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Smanjenje prikupljene naknade u protekle tri godine može se povezati s odlukom trgovaca da dijelom pređu na plastične kese sa stjenkom debljine koja nije predmet Uredbe. Nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove i to Inspekcija zaštite okoliša i Tržišna inspekcija, a svaka u okviru svojih nadležnosti na niovu FBiH, kantona, grada i općina.
"Fond na godišnjem nivou nadležnoj inspekciji šalje izvještaj o rezultatima primjene i provođenja Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice, s listom prijavljenih obveznika i količina. Inspekcija ima nadležnost da, ukoliko utvrdi da postoje kese koje su stavljene u promet, a nisu prijavljene putem izvještaja, u skladu s uredbom naplati naknadu u iznosu od 0,08 KM po komadu i da napiše prekršajnu kaznu odgovornom pravnoj i fizičkoj osobi", ističe Čibukčić.
Iako je krajnji cilj Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice bilo podizanje svijesti stanovništva o zaštiti okoliša i uprkos tome što je uvođenje naplate djelimično smanjilo njihovu upotrebu, ukupan broj kesa debljine do 20 mikrona na tržištu se iz godine u godinu povećava.
Za razliku od trgovaca u FBiH, oni u Republici Srpskoj ne plaćaju naknadu za korištenje plastičkih kesa jer ova Uredba u manjem bh. entitetu nikada nije usvojena, iako je ona paralelno rađena u oba eniteta. Naime, realni sektor i Privredna komora naknadu za plastične kese smatrali su tada još jednim parafiskalnim nametom, a mišljenje se od 2014. očito nije promijenilo.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
