Nakon pune dvije godine njenog nerada izabrano pola komisije odgovorne za reviziju
Izbor preostalih sedam članova iz Predstavničkog doma čekat će najmanje do 19.02. za kada je najavljena prva sljedeća sjednica ovog doma, podsjećaju iz Centra civilnih inicijativa (CCI).
Peta sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, na kojoj su, prije nego što je, na zahtjev klubova Bošnjaka i Hrvata, došlo do njenog prekida, uz ostale realizovane tačke, konačno izabrani i članovi i rukovodstva 20 komisija i odbora ovog doma. Osim toga, izabrani su i članovi Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u oba doma Parlamenta FBiH, te – 7 članova Zajedničke parlamentarne komisije odgovorne za reviziju, od 14 koliko ih ona broji.
U Zajedničku parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju, iz Doma naroda Parlamenta FBiH, imenovani su: Aljoša Čampara i Jasmin Duvnjak iz SDA, Tomislav Martinović i lvo Tadić iz HDZ BiH, Žarko Vujović iz Socijaldemokrata BiH, Drago Puzigaća iz SNSD i Aner Žuljević iz SDP BiH.
Izbor ostalih 7 članova Komisije očekuje se na sjednici Predstavničkog doma, koja je najavljena za 19.02.2020.
Podsjetimo da je posljednja sjednica ove komisije održana 13.02.2018. i da su i prethodni i aktuelni saziv Parlamenta odgovorni za dvogodišnju blokadu kontrole efikasnosti i zakonitosti trošenja državnog novca od strane državnih i javnih institucija.
Posljednji izvještaj koji je komisija proslijedila Parlamentu Federacije BiH je njen izvještaj o revizorskom izvještaju o budžetu F BiH i revidiranim korisnicima budžeta, za – 2016. godinu.
U međuvremenu, Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, objavio je, najprije, izvještaje o finansijskoj reviziji za 2017. a onda i izvještaje za 2018. Koji, zbog nekonstituisanja i nerada parlamentarne komisije odgovorne za razmatranje revizorskih izvještaja, nisu razmotreni u Parlamentu, niti su organizovane rasprave sa odgovornim osobama iz subjekata čiji su rad revizori ocijenili negativnom ocjenom ili mišljenjem s rezervom, niti je Parlament donio odgovarajuće zaključke i uputio ih vladama, s ciljem sankcionisanja onih koji su loše radili i poboljšanja stanja u revidiranim institucijama.
Radi se o obesmišljavanju rada Ureda za reviziju. A i o stvaranju prostora za nekažnjeno kršenje zakona, i korupciju, unutar institucija vlasti ili onih koje bi one trebale da kontrolišu, poručuju iz CCI-ja.
Sa ovolikim kašnjenjem, Komisija i Parlament u nastavku će samo formalno obaviti svoju zakonsku obavezu, bez dublje analize, ozbiljnog pristupa i mogućnosti sankcionisanja odgovornih za greške, propuste i kršenja zakona.
Faktički, za greške načinjene u 2017. sankcije bi mogle da se uvrste tek u Budžet za 2021. Što je apsurdno.
A da se nije ovoliko odugovlačilo sa konstituisanjem Parlamenta i komisija, sankcije za loše revizorske ocjene i nalaze za 2018. mogle su se implementirati u ovogodišnji, budžet za 2020.
Posljedice ovako velikog kašnjenja nemoguće je amortizovati. Ono što bi trebalo u ovakvoj situaciji, a što je sa dosadašnjim iskustvom o radu naše vlasti teško povjerovati, je da se iz ovoga svega izvuku pouke i stvori mehanizam, pretočen u Zakon, koji će spriječiti ponavljanje ovakvog vakuuma u radu Komisije i Parlamenta u budućnosti. A uz to i ozbiljnije postaviti pitanje individualne odgovornosti i sankcija za greške i kršenja zakona ili neimplementiranje revizorskih preporuka.
