Prema predviđenim mjerama, Srbija očekuje velike uštede kako bi taj novac preusmjerila u druge oblasti.
"Očekuje se ušteda od 100 do 150 miliona eura (0,3 posto BDP-a, op.a.), što zavisi od procenta broja zaposlenih u javnoj upravi", ocijenio je ministar finansija Lazar Krstić.
Za razliku od Srbije u Bosni i Hercegovini nije bilo konkretnih rezova plata u javnom sektoru.
Naprotiv, u BiH su plate zaposlenih u javnoj upravi veće i za 40 posto od prosječnih plata u ovoj državi, a paradoksalno je i to da je nakon smanjenja plata službenicima u Federaciji BiH za 4,5 posto pokrenut čak i štrajk.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić je kazao da je zanimljivo da se plate u javnom sektoru u BiH ne smanjuju iako je državi potreban novac kako bi “zakrpila mnoge rupe”.
“U javnom sektoru sve je po starome i nema nikakvih promjena u vezi sa smanjenjem plata iako se zemlja nalazi u krizi. Zanimljivo je da mnoga javna preduzeća u BiH bilježe velike gubitke i godinama slabo posluju. Političari ne rade svoj posao kako to građani od njih očekuju, ali su njihove plate i dalje vrlo visoke u odnosu na visinu primanja ostatka populacije u zemlji. Iako u javnom sektoru ne daju rezultate koje građani očekuju njihove plate su visoke, i to se mora mijenjati”, rekao je Hasić.
Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) iz Sarajeva ranije je u nekoliko navrata upozoravao da su neopravdano visoke plate zaposlenih u javnoj upravi i ukupan broj zaposlenih veliki teret koji limitira mogućnosti razvoja BiH i njene ekonomije, jer su ta izdvajanja u BiH najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u Srbiji i Hrvatskoj.
Hasić ističe da su političari najveći krivci što su godinama plate u javnom sektoru iste i nisu se smanjivale iako je novac potrebniji u mnogim drugim sferama, kao što su penzije, obrazovanje, itd.
“Pod snažnim utjecajem politike i političkih stranaka održavana je situacija u kojoj su plate u javnom sektoru postale skoro otporne na bilo kakva smanjenja. Štoviše, išlo se prema povećanju tih plata. Političari vide politiku kao prostor gdje sami određuju plate kako bi zaštitili sebe i svoje kadrove iz stranaka”, tvrdi Hasić.
Prema posljednjim podacima, BiH izdvaja čak 12,8 posto BDP-a za plate u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija oko 10 posto i manje.
Hasić napominje da mladi ljudi u BiH traže zaposlenje u javnom sektoru jer su svjesni da im to garantira dugoročno zaposlenje i visoke plate.
“Mladi ljudi uopšte ne žele u privatni sektor iako smo mi zemlja u kapitalističkom sistemu gdje je privatna inicijativa ključ napretka i razvoja. Tako bi bar trebalo da bude u društvima sa otvorenom ekonomijom, ali kod nas je to obrnuto. Kod nas mladi ljudi vide zaposlenje u javnom sektoru kao debelu hladovinu u kojoj mogu ostati cijeli život”, smatra ovaj stručnjak.
Hasić kaže da postoje mnoge anomalije u vezi sa visokim primanjima u javnom sektoru.
“Postoje mnoge neregularnosti u javnom sektoru koje je potrebno ukloniti. Ukoliko bi se plate u javnom sektoru svele na neki realan nivo sigurno da bi država mogla napraviti velike uštede te taj novac usmjeriti u oblasti kao što su obrazovanje, zapošljavanje, penzije, itd. Ovako se samo stvaraju ogromni gubici i najviše gube građani”, istakao je Hasić za agenciju Anadolija.
Ovo je dron koji najavljuje Helez za koji kaže da BiH parira susjedima u naoružanju
