Mnogi se žele školovati
2

Napredak kroz integraciju: Kako Tuzlanski kanton mijenja sudbinu Roma u BiH

A. K.
Foto: A. K./Klix.ba
(Foto: A. K./Klix.ba)
Romi predstavljaju najbrojniju nacionalnu manjinu u Bosni i Hercegovini, a njihov položaj u društvu zavisi od dijela zemlje u kojem žive. Tuzlanski kanton trenutno se navodi kao regija s najboljim prilikama za ovu nacionalnu manjinu, posebno u oblasti obrazovanja.

Bosna i Hercegovina potpisnica je izuzetno važnih deklaracija o poštivanju ljudskih prava, no one se u cijelosti ne primjenjuju, posebno u kontekstu Roma kao najbrojnije nacionalne manjine.

Globalno govoreći, Romi u našoj zemlji dalje ne ostvaruje ni osnovna ljudska prava, uprkos brojnim strategijama donesenim za poboljšanje položaja nacionalnih manjina.

Međutim, u određenim sredinama pomaci su napravljeni, posebno u oblasti obrazovanja. Tu se između ostalog ističe Tuzlanski kanton koji je do danas iznjedrio nekolicinu stručnjaka iz raznih oblasti, a koji s ponosom ističu da su Romi.

Jedan od njih je i magistar društvenih nauka Mehmed Mujić, koji se već duži niz godina zalaže za integraciju Roma u sve društvene procese. Kako kaže, posebno ga raduje povećanje broja romske djece involvirane u obrazovni sistem.

"Zvanično u osnovnim školama se nalaze 602 romska učenika, ali ih je više od 1.500 jer se određeni broj njih ne žele izjasniti. Također, mi imamo i povećan broj romske djece u srednjim školama. Budućnost Roma je u obrazovanju i u školskim klupama. Prema ovome, mi prednjačimo u odnosu na ostale kantone u Federaciji BiH", navodi Mujić.

Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba

On smatra da se iz državnog budžeta moraju izdvojiti finansijska sredstva za stipendiranje romske djece koja žele pohađati školu. Takav primjer se upravo bilježi u Tuzlanskom kantonu, gdje je izvršeno potpisivanje ugovora na osnovu kojih je 47 pripadnika romske nacionalnosti dobilo stipendije u iznosu od po hiljadu KM.

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović ističe da se ne radi samo o finanasijskoj podršci za učenike i njihove roditelje, nego i svojevrsnom mehanizmu njihove integracije u društvo.

"Onaj ko pohađa srednje obrazovanje ima priliku da dobije kompetencije kojima će moći aktivno da učestvuje na tržištu rada, na taj način da dobije posao i da u potpunosti bude integrisan u naše društvo. Tako da ova stipendija ima efekat potpune integracije Roma i drugih nacionalnih manjina u naše društvo. Riječ je o 50 učenika koji će dobiti stipendije od 1.000 KM, a među njima je 47 Roma, jedan Makedonac i dva Albanca", naveo je Omerović.

Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba

Među dobitnicima stipendije je i Adela Perović, učenica trećeg razreda Srednje medicinske škole u Tuzli. Ističe da nije prvi put da bude nagrađena na ovakav način, s obzirom da je ovakve podrške dosad ostvarila u nekoliko navrata.

"Stipendija mi pruža samostalnost te osjećaj podrške i potpore. Osnovnu školu sam završila kao učenik generacije, a školovanje sam nastavila u Srednjoj medicinskoj školi, odlična sam učenica. Naravno bilo je tu uspona i padova, ali nevladine organizacije, posebno Euro Rom, nekako nas podstiču i pomažu da se trudimo i uspijemo", istaknula je Petrović.

Foto: A. K./Klix.ba
Foto: A. K./Klix.ba

Ministarstvo obrazovanja i nauke TK ima kontinuitet u nagrađivanju nadarenih učenika u svim oblastima. Sve je više romske djece uključene u nastavni proces i to je, prema riječima ministra Omerovića, rezultat mjera javne politike koje provodi Vlada TK.

"Jedna od njih je donošenje nastavnog plana i programa za romski jezik, koji smo prvi u BiH donijeli. Uskoro ćemo dati i prve saglasnosti i od sljedeće školske godine će u nekoliko osnovnih škola biti izučavan romski jezik. Također, veći je i broj učenika romske nacionalnosti koji pohađaju srednje škole, a između ostalog tome doprinose i stipendije, ali i druga podrška koju mi pružamo", naglašava Omerović.

Na prostoru Evrope trenutno živi okvirno 11 miliona Roma, dok je na osnovu posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini utvrđeno njih blizu 12.500. Međutim, iz nevladinih organizacija tvrde da je u pitanju znatno veći broj jer se na popisu mnogi nisu željeli izjasniti kao pripadnici te nacionalne manjine.