Narodna skupština Republike Srpske suspendovala referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH
Pred zastupnicima u Republici Srpskoj kao tačke dnevnog reda našle su se dvije odluke i to Prijedlog odluke o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju republičkog referenduma i Prijedlog odluke o stavljanju van snage Odluke o izboru članova Komisije za sprovođenje referenduma.
Klubovi zastupnika SNSD-a, DNS-a, Socijalističke partije i SDS-K podnijeli su zahtjev za zakazivanje ovog posebnog zasjedanja, a protiv predloženog dnevnog reda na sjednici skupštinskog Kolegija glasali su šefovi klubova SDS-a, PDP-a i NDP-a.
Kao obrazloženje za donošenje odluke o suspenziji referenduma navedeno je da vlast u manjem bh. entitetu nema podršku opozicije, ali i da generalno nisu stečeni uslovi za održavanje referenduma.
Ukidajući Odluku o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, NSRS je zaključila da se razlozi za raspravljanje i ocjenu načina na koji su te institucije stvorile nisu zaustavljene nametanjem Zakona o Sudu BiH visokog predstavnika u BiH.
Poslanici su usvojili Zaključak u kojem se navodi da nepostojanje ustavnog osnova za osnivanje i nadležnost Suda i Tužilaštvo BiH nije dalo mogućnost Parlamentranoj skupštini BiH da donosi bilo kakve zakone o pravosuđu BiH te da samim tim ni visoki predstavnik nije imao mogućnost, a pogotovo ne i pravo za nametanje Zakona o Sudu BiH. Ističu da takvo pravo visokom predstavniku nisu davala ni bonska ovlaštenja jer se u njihovom tekstu i ne spominju akti iz nadležnosti Parlamentarne skupštine.
U trećem Zaključku se navodi da praksa koju provode Sud i Tužilaštvo BiH glede optuživanja i osuđivanja za ratne zločine po kojima su "pripadnici srpskog naroda u najvećem dijelu označavani krivcima, a pripadnici bošnjačkog naroda žrtvama", nesrazmjerno broju žrtava u nacionalnu strukturu stanovništva BiH. Dalje se ističe da nametanje stereotipa iz ratne propagande o "zločincima Srbima i žrtvama Bošnjacima", već treću deceniju nakon kraja rata, dovodi do nestabilnosti i nemogućnosti za odmicanje od sukoba koji su doveli do rata u BiH.
"Optužbe i presude pravosuđa na razini BiH očigledan su dokaz selektivne pravde koja producira urušavanje autoriteta cjelokupnog pravosuđa. Time se stvara još veće nepovjerenje udaljavajući se sve više od neophodnog pomirenja nakon rata u BiH", navodi se u četvrtom Zaključku.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik na sjednici je ponovio kako je riječ isključivo o odgađanju izjašnjavanja te da vjeruje kako će se u narednom periodu stvoriti uslovi za raspisivanje referenduma.
Entitetskim zastupnicima kratko se obratila i predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović koja je kazala da je Republika Srpska održala jedan referendum te da se zakonski steklo pravo da može sprovesti referendum.
Na drugoj strani opozicione političke stranke optužile su vlast predvođenu SNSD-om za politikanstvo, ističući da im ne pada na pamet da budu subjekti koji će podržavati Dodikove lažne referendume i lažni patriotizam.
Odluka o raspisivanju referenduma objavljena je 20. septembra 2017. godine u Službenom glasniku RS-a, dvije i po godine nakon usvajanja u NSRS-u. Objavljivanje odluke uslijedilo je nakon zahtjeva opozicije da se u Službenom glasniku Republik Srpske objave sve ranije usvojene skupštinske odluke.
Nakon nedavnog sastanka s predsjednikom NSRS-a Nedeljkom Čubrilovićem ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack izjavila je da je referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH potrebno potpuno ukinuti, a ne suspendovati u Narodnoj skupštini RS-a kako bi se spriječilo da ovo pitanje ponovo bude aktivno u budućnosti.
