To je bio dio organiziranog političkog destruiranja bosanske države, koja je u to vrijeme, u republičkim okvirima, bila respektabilan faktor u granicama bivše cjelovite Jugoslavije, napominje Lavić.
"Ustav nekadašnje države iz 1974. godine bio je gorka pilula za velikosrpski projekt i hegemonističke težnje te se u sve to jako uklopila priča, proizvedeni "Sarajevski proces", o navodnim muslimanskim fundamentalistima. Trebalo je zapravo proizvesti priču o navodnoj opasnosti od muslimanskog fundamentalizma, a stvarna namjera je bila držati Bosnu i Hercegovinu pod kontrolom", smatra Lavić.
Jedan od učesnika simpozija, prof. dr. Zlatko Hasanbegović, čije je izlaganje tematizirano kao "Književnost i publicistika u službi komunističke represije", osvrnuo se na djelo "Parergon" književnika Derviša Sušića.
"U obliku pamfleta, s pozicija marksističkog intelektualca, Sušićevo djelo se obračunava s tradicionalnom muslimanskom elitom i njenom ulogom u novijoj povijesti bosanskih muslimana", rekao je Hasanbegović i podsjetio da je "Parargon" štampan u obliku feljtona u sarajevskom listu "Oslobođenje".
"Poslužio je kao dodatna "argumentacija" za pokretanje "Sarajevskog procesa". Sam način objave djela te činjenica da nije bila dopuštena polemika, govori u prilog tome", naglašava on.
Za prof.dr. Admira Mulaosmanovića, također učesnika simpozija, optužnica iz 1983. je bila apsurdna, a izneseni argumenti ništavni i nehumani.
"Pripisivati Aliji Izetbegoviću da je želio posebnu islamsku republiku je apsurdno i neutemeljeno. Njegov pisani opus je izvan svake primisli o tome. To je zapravo Izetbegovićevo filozofsko razmišljanje o svijetu uopće, ali totalitarni režim ga je želio prikazati drugačije", rekao je Mulaosmanović.
Edhem Bičakčić, jedan od aktera "Sarajevskog procesa" kojem je suđeno u grupi s Izetbegovićem, smatra da je današnji naučni simpozij veoma bitan događaj i zahvaljuje organizatorima.
Simpozij ima duboko utemeljenje, dodaje Bičakčić koji se nada da će to postati tradicija.
"Veoma je bitno da se naučnim argumentima osvijeti "Sarajevski proces" i da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini budu upoznati s pravim namjerama i djelom Alije Izetbegovića", izjavio je Bičakčić novinarima.
Simpozij, koji će trajati dva dana, danas je otvorio Bekir Bozdag, zamjenik premijera Republike Turske, govoreći o Izetbegovićevom liku i djelu.
Naglasio je da je to bio intelektualac i mudar čovjek, s naprednim i nadasve dubokoumnim promišljanjima o muslimanima i islamu.
Na otvorenju su govorili i Sabina Berberović, kći rahmetli Alije Izetbegovića, Adnan Žiško, direktor muzeja "Alija Izetbegović" i Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja "Mladi Muslimani".
Ovaj dvodnevni simpozij treba da bude ne samo podsjećanje nego i upoznavanje budućih generacija s idejama s kojima su živjeli "Mladi Muslimani" i rahmetli Alija Izetbegović, kazao je Bakšić.
"Pokušaj da se onemogući čak i sami spomen na ovu organizaciju trajao bi dugo, pa čak i danas ima onih koji propagiraju mišljenja da je njoj mjesto u samoj historiji, ali "Mladi Muslimani" nisu samo prošlost, oni su i naša sadašnjost i naša budućnost", rekao je također.
Izetbegovićeva kćerka Sabina Berberović govorila je o sudskom procesu muslimanskim intelektualcima prisjećajući se njenog oca koga je državna bezbjednost tadašnje Jugoslavije uhapsila 23. marta 1983. godine.
Evocirajući uspomene na taj period, rekla je da su ona i otac, dok je bio u zatvoru, razmijenili hiljade pisama u kojima nisu smjeli govoriti o procesu, nepravdi i lažima.
"Otac je izašao iz zatvora 25. novembra 1988. a ušao u Predjsedništvo BiH kao predsjednik 25. novembra 1990. godine", podsjetila je kći.
Za sutra, drugog dana simpozija, planiran je panel "BiH prije i poslije Alije Izetbegovića".
Organizatori simpozija su Udruženje "Mladi muslimani", a suorganizatori istanbulska Općina Bagcilar i Muzej "Alija Izetbegović".
Elon Musk na X-u podijelio teoriju zavjere da je napadač iz Njemačke bio "tajni islamista"
