Naziv predmeta u KS može biti bosanski, hrvatski ili srpski jezik i književnost, nema kombiniranja

Cilj ovog okupljanja bilo je naučno rasvjetljavanje pitanja vezanih za nastavni predmet u osnovnim i srednjim školama čiji se sadržaj temelji na izučavanju jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i književnosti naroda BiH.

U savjetovanju je učestvovalo 30-ak vodećih stručnjaka iz oblasti lingvističke i književne bosnistike, kroatistike i srbistike te metodike nastave, a organizator ovog skupa bio je Prosvjetno-pedagoški zavod KS pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS.

Među sedam zaključaka sa skupa koji će biti proslijeđeni naučnoj i stručnoj zajednici, nadležnim organima zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, odgojnim i obrazovnim ustanovama te javnosti nalaze se oni vezani za nastavni predmet u nastavnim planovima i programima, sadržaj nastavnih planova i programa, naziv nastavnog predmeta u pedagoškoj dokumentaciji i javnim ispravama, nastavne obaveze učenika, udžbenike i priručnike, organizaciju i izvođenje nastave te dodatno stručno usavršavanje nastavnika.

S obzirom na to da se u proteklom periodu dosta prašine dizalo u vezi s pitanjem imenovanja predmeta iz oblasti maternjeg jezika, struka je zauzela stav da se u nastavnom procesu, pedagoškoj dokumentaciji i javnim ispravama treba koristiti isključivo jedan od tri naziva te da nije moguće praviti kombinacije naziva tri jezika.

"Učenici (odnosno njihovi roditelji ili staratelji u njihovo ime) na početku školovanja prema svom maternjem jeziku biraju naziv nastavnog predmeta koji će se koristiti u nastavnom procesu, pedagoškoj dokumentaciji te javnim ispravama (odjeljenskoj knjizi, matičnoj evidenciji, elektronskom dnevniku, svjedodžbama, javnim knjižicama i dr.), a to može biti isključivo jedan od sljedećih triju naziva: (1) 'Bosanski jezik i književnost', ili (2) 'Hrvatski jezik i književnost', ili (3) 'Srpski jezik i književnost', bez mogućnosti njihova kombiniranja", stoji u dokumentu sa zaključcima sa sastanka.

Isto tako, napominje se kako je, ukoliko postoji objektivna potreba, moguće koristiti skraćenice kao što su "BJK", "HJK" ili "SJK", ali također bez mogućnosti njihova kombiniranja.