Predsjedništvo BiH je još 2013. godine Olukom o postupku imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine preciziralo da Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima obavezu dostavljanja Predsjedništvu BiH posebne informacije o aktivnostima i radu imenovanih osoba uz vlastitu ocjenu o njihovom ukupnom radu 12 mjeseci nakon preuzimanja dužnosti.
U odluci se navodi i da Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine donosi, uz prethodno pribavljenu saglasnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Pravilnik u kojem su sadržani kriteriji za ocjenjivanje rada predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama i institucijama.
"Predsjedništvo Bosne i Hercegovine razmatra ocjenu o radu i odlučuje o nastavku mandata predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama i institucijama", piše u odluci.
Na drugoj strani, Ministarstvo vanjskih poslova BiH nikada nije donijelo predviđeni pravilnika koji je sačinjen i koji je u fazi usaglašavanja. Dodaju da će njime bit utvrđeni kriteriji s ciljem, kako navode, blagovremenog i potpunog informisanja Predsjedništva BiH, podsticanja na kvalitetno i profesionalno obavljanje dužnosti i sprečavanje štetnih posljedica u slučaju nedozvoljenog postupanja imenovanih lica.
"Kako se svi normativni akti u Ministarstvu vanjskih poslova donose u propisanoj proceduri, obavještavamo vas da se Prijedlog pravilnika nalazi u fazi usaglašavanja konačnog teksta koji će u narednom periodu bit dostavljen Predsjedništvu BiH na saglasnost", stoji u informaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH od 21. marta ove godine.
S obzirom na to da se ne zna kada bi mogao bit usvojen pravilnika još uvijek ostaje nejasno ko i na koji način ocjenjuje rad bosanskohercegovačkih diplomata. Činjenica je da Ministarstvo vanjskih poslova BiH nema nikakve nadležnosti u vezi s imenovanjem diplomata i da je rad diplomatsko-konzularne mreže u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH.
Imenovanje ambasadora i konzula BiH funkcioniše na principu da svaki od tri člana Predsjedništva BiH predlaže diplomatu iz reda naroda kojem pripada, a internim dogovorom regulisano je da druga dva člana Predsjedništva BiH ne prave probleme i da prijedlog bude jednoglasno usvojen.
Vodeći se ovim činjenicima ostaje nejasno i da li imenovani ambasadori i konzuli odgovaraju samo članu Predsjedništva BiH iz reda njihovog naroda ili kompletnom sazivu Predsjedništva.
Sredinom prošle godine na rad diplomatsko-konzularne mreže žalili su se i državni parlamentarci s obzirom na to nikada u Parlamentarnu skupštinu BiH nije došao pregled ili analiza stanja u DKP.
Podsjećamo, vanjska politika naše zemlje utemeljena je na improvizaciji dokumenta od tri stranice koje je Predsjedništvo BiH usvojilo 2003. godine.
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
