Požar koji je zahvatio ovu medcinsku ustanovo od vitalnog značaja za Unsko-sanski kanton te teška ekonomska situacija doveli su do toga da bolnica ne radi punim kapacitetom, pa samim time ni pacijenti nisu mogli dobijati adekvatnu njegu.
Prije nekoliko dana iz bolnice su upozorili da će ona prestati s radom upozorava zbog naplate starih potraživanja, koja prelaze sedam miliona KM.
Jedini način da ova bolnica riješi svoj problem jeste kreditno zaduženje, ali niko neće da bude garant za ionako prezaduženu ustanovu. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona su ranije kazali kako ne mogu potpisati mjenice za kredit.
Hirurške službe su bile obustavile sav takozvani hladni program te su vršene samo hitne operacije, dok su svi ostali programi bili na čekanju.
Situacija je sada znatno bolja, ali bolnica i dalje ima i može imati velikuh problema.
Direktor bolnice Hajrudin Havić je za Klix.ba kako od ponedjeljka radi takozvani hladni program i da sve manje-više radi u punom kapacitetu.
"Prije dvije i po godine smo dobili saglasnost od Skupštine Unsko-sanskog kantona da idemo u kreditno zaduženje, jer ova dugovanja koja nas blokiraju su zapravo velika dugovanja koja smo naslijedili i ne možemo ih sami riješiti iz tekućeg finasiranja. jedan od načina kako se to može prevazići je bio to da Vlada uzme kredit i da nam to riješi ili da se Zavod zdravstvenog osiguranja uključi, što su i jedni i drugi odbili. Treće rješenje je da idemo mi sami u kreditno zaduženje ili pola-pola sa Vladom. Skupština je dala za to odobrenje", kaže Havić.
On objašnjava kako banka kod koje bi se kreditno zadužili traži mjenice od Zavoda kao garanciju ili da Vlada bude garant, a ona ne može po Zakonu, a Zavod neće.
"Mi smo čak i dobili mogućnost od banke da kreditna sredstva budu operativna, ali nam treba ugovor sa Vladom i cesija kojom bi Zavod garantirao da će sedam godina prvo prebacivati našu ratu kredita banci, a onda ostatak mjesečne tranše nama. Međutim, Zavod je odbio i to", objašnjava Havić.
Ono što slijedi je najvjerovatnije to da će veći dobavljači prema kojima bolnica ima dugovanja početi podnositi tužbe, dobijati presude te blokirati ustanovu i naplatiti se od mjesečne tranše koju bolnica dobija iz budžeta.
"Trudimo se da funkcioniramo normalno, bili smo primorani zbog nedostatka reagensa na transfoziologiji usporiti rad i staviti hladni pogon van snage tako da nam ostane što više reagensa za hitne slučajeve. Morate ih imati u slučaju ranjavanja, velikih saobraćajnih nesreća i slično", objašnjava Havić.
Veliki dio Kantonalne bolnice u Bihaću je prošle godine na ljeto izgorio u požaru, dosta toga je sanirano, ali posla još ima.
"Ovih dana se završava centralni dio zgrade i kad se taj dio završi uslijedit će rekonstrukcija ostalih dijelova, u četiri ili pet etapa", objašnjava direktor.
Kaže da je hirurgija još uvijek smještena u improviziranim salama u bolničkim sobama.
