Nedim Ademović: Tužilaštvo BiH treba dokazati da je Dodik prešao crvenu liniju
''Ovakav način govora mogao bi se okarakterisati kao podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela što je, također, kažnjivo. S obzirom na to da je Tužilaštvo BiH formiralo predmet, na njemu je da dokaže da je pređena crvena linija. Važno je napomenuti da je pitanje odbrane i oružanih snaga isključiva nadležnost BiH. Ne postoji više ni ustavna ni zakonska mogućnost da se nadležnost vrati entitetima. Predsjedavajući Dodik bi morao znati da se uniforme bivših oružanih formacija mogu izložiti samo u muzejima", rekao je Ademović.
On kaže da je ovo samo jedna u nizu protivustavnih aktivnosti Milorada Dodika.
''Podsjećam da je posljednjih godina pozivao na ukidanje državnih institucija, secesiju RS-a, negirao postojanje države za koju smatra da je obični zbir dva entiteta, provodio neustavne referendume i ignorisao odluke Ustavnog suda BiH. Takva pojava s pravom izaziva bijes građana, jer kada građani nešto urade, odmah bivaju sankcionisani, a kada to rade ljudi na pozicijama, ostaju nekažnjeni kao da uživaju apsolutni imunitet", rekao je on.
Ademović dodaje da Dodik to isto radi već godinama i u inozemstvu. Međutim, sada, dodatno, kako navodi, zloupotrebljava poziciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
''U prilog njegovom nedobronamjernom odnosu prema vlastitoj državi govori i angažovanje stranih lobista protiv BiH čiji je šef države. Nevezano za pitanje zakonitosti i transparentnosti trošenja javnog novca u RS po tom osnovu, državne institucije bi morale zatražiti izvještaje od angažovanih lobističkih kuća o tome čime se one bave i na taj način spriječiti paralelizam vođenja vanjske politike koju on na ovaj način privatizuje. S druge strane, država bi morala jačati i profesionalizovati diplomatiju. Nedopustvo je da se ambasadori imenuju po vlastitim preferencijama članova Predsjedništva i da se imenuju iz redova tzv. "zaslužnih građana". Bilo bi poželjno da BiH osnuje diplomatsku akademiju i radi na jačanju ekonomske diplomatije koja danas u svijetu ima ogroman značaj, te obuči profesionalce koji će raditi u interesu države te na njenom političkom, ekonomskom i kulturnom pozicioniranju u svijetu. Svako lobiranje tih ljudi bi, u tom slučaju, bilo poželjno", kaže Ademović.
Dodaje da se u sve to perfektno uklapa ozakonjavanje rezervnog sastava policije u tom entitetu.
''Sklon sam vjerovanju glasinama koje tvrde da ovaj potez nema primarno za cilj osnivanje paravojnih formacija protiv BiH, već ozakonjavanje već postojećih, privatnih oružanih kapaciteta koje čuvaju Dodikov režim u RS-u. Pokret 'Pravda za Davida' bio je okidač za Milorada Dodika da formalno ozakoni postojeće paravojne snage. Jednom kada se usvoji zakon, on će taj "rezervni sastav" staviti u funkciju kontrole svojih vlastitih građana i njihovog zastrašivanja da mu se nikada više ne desi okupljanje 40.000 ljudi na Trgu Krajine. To je cilj", kaže Ademović.
Ističe da ono što je Dodik uradio u manjem bh. entitetu, to je HDZ, po istoj mustri, ali drugim sredstvima, već uradio u Hercegovini.
''Čović se koristio udruženjem građana 'Hrvatski narodni sabor' te pod krinkom 'ko nije s nama, taj je protiv Hrvata' usisao opoziciju. To je u Hercegovini otišlo tako daleko da se niko, čak ni reda radi, nije pojavio za protivkandidata Draganu Čoviću na poziciji predsjednika HDZ. Prema tom modelu, Dodik i Čović su sebi osigurali prevlast u odlučivanju na državnom nivou", kaže Ademović.
On se za naš portal osvrnuo i na političku situaciju u Federaciji BiH gdje dominira SDA, kazavši da se opozicija pokušava neutralizovati na način pozivanja u vlast.
''Kada to nije uspjelo, stvorio se tzv. patriotski front pod krinkom tobožnjeg spašavanja opstanka države, a sve pod motom 'ili braniš BiH, ili si protiv BiH'. Istovremeno, dešava se satanizovanje svih onih koji odbijaju saradnju. Atak na SDP i Našu stranku ne bi se dešavao da ih vlast, kako samostalno, tako i kroz ideju BH bloka, ne doživljava kao potentnu opoziciju. Obje stranke jasno napreduju od 2014. godine i dobivaju veću društvenu podršku, a što je zasigurno zasluga sadašnjih čelnih ljudi ovih stranaka, gospode Nikšića i Kojovića. Zato i ne čudi što se sada pokušava utjecati na unutarstranačke izbore u obje ove partije, a što je apsolutno politički nekorektno i za svaku osudu. Paradoks je da se za vrijeme unutarstranačkih izbora u HDZ-u za izbor Dragana Čovića za predsjednika niko nije ni usudio ili pokušao u javnom prostoru reći kako je to pogubno po hrvatski narod, BiH, demokratiju ili već nešto drugo. Sada, kada se vrši izbor u SDP-u i Našoj stranci, odjednom se javljaju razni komentari o njihovim liderima i čelnim ljudima te ih se proziva da su despoti, četnici i izdajice, stavlja im se meta na glavu", potcrtao je Ademović.
Smatra da nestankom opozicije i u ovom dijelu Federacije, demokratije u BiH više neće biti, a da je prema njegovom viđenju, Bh. blok trenutno jedini ozbiljan bastion odbrane demokratije u tom smislu.
''U BiH nedostaje politički angažman, udruživanje ili promišljanje intelektualaca, akademske zajednice, nevladinog sektora, kao korektiva vlasti. Djelovanje takvih pokreta je poželjno za svako društvo. Prema tome, pozdravljam ideje političkog angažmana i političkih pokreta. Međutim, u slučaju osnivanja Socijaldemokratskog pokreta, ovaj pokret je, prema mom mišljenju, vrlo 'nepametan potez' ljudi koji su zloupotrijebili takvu ideju jer se očigledno ne mogu realizovati unutar svojih stranaka. Oni su samo pokušali da u javnosti prikažu da se radi o pokretu, a u suštini je klasični paralelizam opoziciji, tj. SDP-u, ali i drugim strankama koje čine Bh. blok. Smatram da je to pokušaj razbijanja SDP-a, što su pojedini intelektualci i priznali u smislu da su lično prevareni", tvrdi naš sagovornik.
