Naime, prema propisima Agencije za državnu službu BiH, sve što se od državnih službenika traži jeste da se protiv njih ne vodi krivični postupak, što se umnogome razlikuje od podatka da li je neka osoba kažnjavana i za koja krivična djela.
U našoj zemlji se itekako vodi evidencija o kažnjavanju no ona nema nikakve veze sa vođenjem krivičnog postupka protiv određene osobe. Vođenje krivičnog postupka, odnosno potvrdom o nevođenju istog ne može se dokazati da li je nekom izrečena kazna za krivično djelo. To se dokazuje potvrdom o nekažnjavanju koju izdaje nadležna policijska stanica.
Traženje uvjerenja o nekažnjavanju protivzakonito?
U Agenciji za državnu službu BiH za Klix.ba su potvrdili kako "Opšti uslovi za postavljenje državnog službenika", ne sadrže uslov o nekažnjavanju.
"Traženje uvjerenja o nekažnjavanju u toku konkursne procedure je protivzakonito, budući da je pozitivnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, koji propisuju vođenje evidencije o nekažnjavanju i davanje podataka iz te evidencije, propisano na koji način se pribavljaju podaci o nekažnjavanju. Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon, zavisno da li je u pitanju nivo Bosne i Hercegovine, entiteti i Brčko distrikt BiH, sadrže odredbe da 'Niko nema pravo tražiti od građanina da podnese dokaz o svojoj osuđivanosti odnosno neosuđivanosti' ", kazali su nam u ADS BiH.
No, tumačenje navedenih propisa od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH sasvim je drugačije. Naime, kako je za Klix.ba kazao direktor ove agencije, Petar Kovačević, tačno je da nijedna institucija nema pravo tražiti od kandidata koji se prijavljuju na konkurs da ispunjavaju ove uslove.
"Međutim, svaka bi institucija kako stoji i u Zakonu, trebala po službenoj dužnosti za kandidata kojeg upošljavaju tražiti ovu provjeru o njegovoj kažnjavanosti i na taj način provjeravati svoje uposlenike", kazao je on.
Ipak, prilikom primjene propisa ADS BiH se poziva na tumačenje ove odredbe na polovičan način kao i Uprava za indirektno oporezivanje koja prihvata sugestije ADS-a BiH.
Upravo to potvrđuje i slučaj upošljavanja osuđenika koji se dogodio u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kada su posao u ovoj instituciji dobili osuđenici koji su uredno dostavili uvjerenje o nekažnjavanju. Naime, u oktobru 2014. uposlene su dvije osobe koje su bile pod istragama za krivična djela, a jedna od njih je i prethodno osuđena za utaju poreza uslovnom kaznom zatvora i protiv nje se vodi novi postupak za organizovani kriminal.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH uredno je saopćeno kako su kandidati dostavili potvrde o nevođenju krivičnog postupka. To je bilo moguće jer se protiv jednog od kandidata vodi krivični postupak na Sudu BiH, a on je sporno uvjerenje dostavio sa Okružnog suda u Banjoj Luci u kojemu se, istina, protiv njega ne vodi takav krivični postupak. Neuveznanost pravosunih institucija, tako, omogućava upošljavanje osuđenika ili osumnjičenika kako se čini, i za teška krivična djela.
Uhapšeni u akciji Pandora ponovo na poslu
Kako se čini, kada je u pitanju Uprava za indirektno oporezivanje, sa policijskom akcijom Pandora otvorila se prava Pandorina kutija.
Naime, organizovani kriminal u ovoj instituciji isplivao je na površinu nakon akcije Pandora u kojoj je najprije uhapšen direktor ove institucije Kemal Čaušević a zatim i veliki broj službenika od kojih su 23 suspendovana zbog sumnje da su počinili krivična djela vezana za nelegalnu trgovinu tekstilom.
Ova institucija pokrenula je disciplinske postupke protiv svih onih kojima je određen pritvor nakon hapšenja.
No, da i to nije prepreka i da se čak i oni protiv kojih se vodi krivični postupak odnosno istraga mogu nesmetano da se vrate na posao dokaz je i slučaj Zdravka Cvjetinovića, pomoćnika sektora za carine UIO BiH koji je uhapšen i suspendovan u akciji Pandora zbog glavne uloge u organizirano kriminalnoj grupi.
Naime, on je zajedno sa još nekoliko osoba vraćen na posao godinu dana nakon provođenja i spektakularne akcije.
No, i dalje se nalazi pod istragom zbog koruptivnih krivičnih djela organizovanog kriminala, carinskih i poreskih utaja, pranja novca i zloupotrebe položaja ili ovlaštenja u vezi sa uvozom tekstilne i druge robe u BiH.
Inače, akcija "Pandora" je jedna od najvećih akcija u borbi protiv korupcije i finansijskog kriminala u Bosni i Hercegovini. Akcija je provedena sredinom prošle godine, a uhapšene su ili stavljene pod nadzor 54 osobe. Među njima su tada uhapšeni Cvjetinović i Čaušević. Osim njih, uhapšeno je još tridesetak zvaničnika carinskih organa i Uprave za indirektno oporezivanje, kao i još 20 osoba.
Službenici UIO BiH uhapšeni su i u akciji Mreža, Tref i nekim drugim akcijama. U policijskoj akciji Mreža uhapšeno je pet carinskih službenika, a u akciji Tref dva.
Sve ovo ukazuje na manjkavost propisa i neuvezanost sistema u smislu podataka o vođenju krivičnih postupaka i presuda.
Međutim, ono što je zaista zabrinjavajuće jeste da ovi slučajevi dokazuju da prednost pri zapošljavanju imaju osobe koje su pod istragama i osuđivane, dok je s druge strane drugim kandidatima, koji su također ispunjavali uslove i nisu povezivani s krivičnim djelima, uskraćena mogućnost zaposlenja.
