Nedžad Branković: Zastoj gradnje autoputa je posljedica naslijeđenog modela, radimo na novom
"Dugogodišnji zastoj gradnje je posljedica naslijeđenog modela izgradnje. Dosta ranije koncipiran pristup jeste da trebamo graditi veliki broj malih dionica. Prošla je dovoljna vremenska distanca od instaliranja tog modela da sad vidimo njegove posljedice. Jednostavno je uporediti ugovorene rokove građenja i ugovorene cijene građenja. Tamo gdje imamo probijene rokove i probijanje cijena, to su indikatori da nešto u modelu nije dobro", kazao je Branković.
Poručuje da Ministarstvo komunikacija i prometa sada, zajedno s ministarstvima nižih nivoa, radi na izmjenama modela koji su doveli do toga da imaju veliki broj malih dionica s neizvjesnim krajem završetka.
"Kad se okončaju radovi vidjet ćemo kolika će biti ukupna cijena. Nova akciza je značajan investicioni resurs koji ne treba biti usmjeren samo na Koridor 5C, nego i na ostalu mrežu autocesta i brzih cesta na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine", kazao je Branković, dodavši da za pola godine, koliko je on na poziciji zamjenika ministra, nije mogao biti napravljen nikakav radikalan zaokret.
Poentirao je da je dinamika izgradnje posljedica naslijeđenog ritma, odnosno inercija modela koji je puno ranije uspostavljen.
"Želim vidjeti da mi u BiH imamo ugovorenu znatno veću dionicu autoputa. U Srbiji je ugovoren Moravski koridor, dionica duža od 110 kilometara i teška blizu 750 miliona eura. To je blizu 6,7 miliona eura po kilometru, što znači da je riječ o dobrom modelu koji ubrzava građenje i racionalizira troškove. Na takav način bi se i ostali investicioni resurs mogao usmjeriti na građenje ostatka mreže autocesta i brzih cesta", kazao je Branković za Klix.ba.
Upitan ko je odgovoran za zastoj u izgradnji autoputa kada je gotovo ista struktura odgovornih na vlasti bila u prethodnom, kao i u tekućem sazivu, Branković odgovara da nije ista struktura.
"Možda pojedini politički subjekti imaju kontinuitet, ali kapacitet odlučivanja nije jednak. Ne treba to poistovjećivati, ne treba vezati za vlast. Ja govorim o modelima instaliranim u javnim preduzećima koja su zadužena za ove projekte i kapitalnu izgradnju. To treba analizirati s aspekta činjenica i podataka. Nebitno koja je bila koaliciona garnitura", istakao je on.
Mjesecima je upozoravano da je novac za igradnju puteva bio blokiran i da nije imao ko da ratifikuje postignute dogovore u Vijeću ministara BiH i Parlamentu BiH. Sada se to, prema Brankovićevim riječima, počelo mijenjati. "Na Vijeću ministara BiH i na Parlamentu BiH su ratifikacije raznih sporazuma o kreditnom zaduženju s evropskim bankama. Taj proces polako kreće", rekao je Branković.
Upitan šta je s autoputem koji povezuje Sarajevo i Beograd, Branković ističe da se dosta vremena potrošilo na definisanje orijentacione trase.
"Orijentaciona trasa je definisana određenim političkim sporazumima. Konkretno su urađeni radovi prema Graničnom prijelazu Rača i nedavno je raspisan javni poziv za gradnju autoputa od Rače do Vukosavlja", kazao je on.
Napominje kako BiH nema na jednom mjestu, na nivou države, izradu prostornog planiranja i razvoja ukupne mreže autocesta i cesta.
"To se zove okvirna strategija transporta. S ovim potezima Vlade RS treba sjesti na najvišem nivou. Korisno bi bilo da se sjede na nivou premijera i ministara transporta, da se izanalizira potez Vlade RS i u odnosu na njega poveže mreža autocesta i brzih cesta FBiH, i na to još dodaju ostali važni pravci, kao što je povezivanje Banje Luke i Prijedora", naveo je Branković.
Neophodno je, prema njegovim riječima, na najvišem nivou uskladiti strategije, definisati pravce i napraviti modele kako implementirati takve projekte.
"Prije zvaničnog proglašenja pandemije imali smo značajan broj kontakata, razrađenih planova i aktivnosti. Početak COVID-a je to malo usporio. Od ove jeseni nadam se da ćemo polako uspjeti prezentirati određene projekte", istakao je zamjenik ministra.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
