INTERVJU / Nedžad Koldžo: Stadion Grbavica treba biti dom reprezentacije BiH
Dosta se u proteklom periodu govorilo o rekonstrukciji stadiona Grbavica. Koliko je realno očekivati da to bude realizovano u skorijem periodu?
Naša ideja je da to bude dom reprezentacije BiH, ali u taj projekt moraju biti uključeni svi nivoi vlasti. Već smo održali nekoliko sastanaka u vezi sa tim projektom i načelno je on dobio podršku na svim nivoima vlasti, ostalo je da to zaživi i u praksi. Mi smo već napravili idejni projekt te izdvojili još 50.000 za izvedbeni projekt koji bi trebao koštati blizu 200.000 KM. Tu je također potrebno definisati pitanje budućeg vlasništva, gdje FK Željezničar mora zaštititi svoje interese, a država, koja bi dala kreditna sredstva, svoje interese. Poznato je da uvijek oko stadiona ima i puno biznisa, te bi se taj projekt trebao riješiti kroz javno-privatno partnerstvo formiranjem firme koja bi upravljala stadionom tako da Željezničar, kao sadašnji vlasnik, bude zaštićen, ali i država kao investitor rekonstrukcije stadiona. Procjene su da bi projekt ukupno koštao oko 20 miliona KM, što dovoljno govori o njegovoj ozbiljnosti, a stadion bi imao sve uslove za odigravanje međunarodnih utakmica, izuzev onih najvišeg nivoa, poput finala Lige prvaka ili finala Evropskog i Svjetskog prvenstva. Realizacija tog projekta, dakle, zavisi u velikoj mjeri od političke volje i spremnosti da se uloži u nešto što bi u budućnosti trebalo biti mjesto našeg ponosa.
Koji su to najznačajniji projekti trenutno na području općine?
Prvenstveno želim istaći sportsku dvoranu na Grbavici, koju u iznosu 95 posto finansira Općina. Veliki dio posla je završen te je ostalo još njeno opremanje, za što je potrebno još oko 1,2 miliona KM i to će biti realizovano u ovisnosti od priliva novca. Inače, ukupno će koštati do sedam miliona KM, a bit će to treća po veličini dvorana u Sarajevu i mjesto u kojem će omladina imati sve uvjete da se bavi sportom. Izdvojio bih još i izgradnju južne longitudinale, koja je počela prije tri-četiri mjeseca, a što je projekt Ministarstva saobraćaja i Direkcije za ceste KS. Projekt je to koji se uklapa u našu strategiju razvoja i koji će u velikoj mjeri rasteretiti saobraćaj na našem području. Planiramo i rekonstrukciju bivšeg pionirskog centra "Boško Buha", za šta smo osigurali projektnu dokumentaciju i izdali potrebne dozvole, te bi ozbiljniji radovi trebali početi u narednoj godini.
Nedavno su u Vilsonovom šetalištu postavljene fitnes sprave, planirate li još neke sadržaje?
Vilsonovo šetalište je za nas posebna tačka ponosa. Svi veliki gradovi imaju pješačke zone te je tako Vilsonovo naša oaza koju ljubomorno čuvamo i gdje realizujemo brojne projekte. Krenuli smo od uređenja staza, postavljanja klupa i korpi za otpatke, zatim izgradnje jednog od najmodernijih dječijih igrališta, pa sve do postavljanja fitnes sprava kojih planiramo postaviti još. Također, svake godine zamijenimo jedan broj dotrajalih stabala, uveli smo i besplatnu Wi-Fi zonu, a planiramo uvijek i nove sadržaje. To je mjesto susreta i okupljanja svih generacija, kojem pristupamo sa puno pažnje.
Koji su to problemi u Novom Sarajevu?
Veliki problem je maćehinski odnos viših nivoa vlasti prema općinama. Tako, naprimjer, Federacija trećinu sredstava od indirektnih poreza koristi za servisiranje svoga duga, a tek onda dalje novac usmjerava prema nižim nivoima vlasti. Kanton Sarajevo dobija taj novac za devet jedinica lokalne samouprave, ali izdvaja određenu sumu novca i za Grad Sarajevo, koji je skoro bez nadležnosti, a nauštrb gradskih općina. Stoga mi dobijamo sve manje tih sredstava, što naravno usložnjava naše probleme. Također, potrebno je provesti reformu javne uprave, kojom bi bile definisane jasne nadležnosti svakog nivoa vlasti, odnosno kako bi se znalo ko šta radi, te kako bi se smanjio administrativni aparat.
Bio je svojevremeno najavljen vanlinijski prijevoz za učenike s područja Pofalića, koji stanuju daleko od škole, međutim, od toga nije bilo ništa?
Ta je najava bila prošle godine u vrijeme kada se rekonstruisala pasarela koja ide preko željezničke pruge, kako bi se izašlo ususret djeci koja tu idu u školu. Međutim, kako je ta oblast definisana Pravilnikom Ministarstva obrazovanja, koji jasno nalaže da taj prijevoz trebaju djeca koja su udaljena više od dva kilometra od škole, ukoliko nema redovnog gradskog prijevoza, mi smo od Ministarstva tražili posebno odobrenje za vanlinijski prijevoz na ovom području zbog navedene situacije. Ipak, pasarela je završena prije nego što smo dobili to odobrenje, do početka zime prošle godine, tako da taj vanlinijski prijevoz nikada nije realizovan. Što se toga tiče, mi već četiri godine realizujemo takav projekt za osnovce sa Vraca, Hrasnog Brda i Gornjih Kovačića, koji idu u školu na Grbavicu, za što godišnje izdvajamo 30.000 KM.
Jedan ste od četiri sarajevska načelnika koji su se usprotivili poskupljenju vode?
Naravno da sam se usprotivio ovakvom poskupljenju koje je nepravedno i neravnopravno, jer se ovim direktno kažnjavaju porodice sa najviše članova domaćinstva. Također, povećana je cijena, a ništa se ne radi na tome da se smanje gubici u distribuciji vode, koji iznose nevjerovatnih 75 posto, što znači da do krajnjeg potrošača dođe samo četvrtina vode i neko bi trebao snositi odgovornost za to. Potrebno je, dakle, uraditi ekonomsku analizu, ali i utvrditi gdje je dosad išao novac za rekonstrukciju mreže, kao i napraviti procjenu trenutnog stanja u preduzeću. Vodovod, dakle, treba smanjiti te gubitke i riješiti se viška radnika, jer se to ne može plaćati preko leđa građana. Najavljeno je da će se ovo pitanje razmatrati na Skupštini KS, pa ćemo sačekati da vidimo kako će ono biti riješeno, budući da je, prema dogovoru načelnika četiri sarajevske općine, već spremna i apelacija, odnosno žalba na ovakvo poskupljenje, koja treba ići prema Ustavnom sudu FBiH.
Podržali ste nedavno i jedan novi projekt kao što je Noć istraživača?
Sama brojnost posjetilaca tom događaju je pokazala opravdanost projekta. Drago mi je da je Općina Novo Sarajevo sudjelovala u projektu kojim se mlađim naraštajima pokazalo da nauka nije bauk i da zna biti itekako zanimljiva i zabavna.
Općina je završila popis vlasničkih pasa i mačaka na svojoj teritoriji, ali rezultati nisu nigdje objavljeni?
Mi smo taj popis napravili jer nas je zakon obavezao da napravimo takav registar i nije ni planirano da objavljujemo te podatke. Na taj način mi smo ispunili našu obavezu prema zakonu koji, to moram istaći, hitno treba mijenjati, jer je evidentno da su psi lutalice veliki problem, ne samo u našoj općini, te da to goruće pitanje treba što prije i što efikasnije riješiti. Općina Novo Sarajevo je još prije nekoliko godina prema članovima Predsjedništva BiH uputila zahtjev za suspenziju Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja na određeni period, kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjile posljedice koje nastaju provedbom ovog zakona.
Našli ste se prije nekoliko mjeseci na meti jedne stranke iz koje su tvrdili da ste sebi povećali plaću do 4.000 KM, čime ste je "usaglasili sa onom predsjednika Federacije BiH"?
Moja, kao i plaće ostalih uposlenika u Općini, usklađene su sa federalnim zakonom, koji ne smatram dobrim rješenjem, te ću pokrenuti inicijativu za njegovu izmjenu. Međutim, u slučaju da usklađivanje sada nije urađeno, imali bismo brojne tužbe radnika i došli bismo u situaciju da moramo isplatiti znatne iznose po osnovu tih tužbi, pa čak i da nam se blokiraju računi. Koeficijent općinskog načelnika, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, utvrdilo je Općinsko vijeće. Što se tiče moje plaće, Vijeće je na osnovicu 3,15 usvojilo najniži mogući koeficijent 9,8, tako da je apsolutna neistina da je moja plaća 4.000 KM kao što se navodi. To je pitanje, u cilju sticanja političkih poena, pokrenula stranka čiji funkcioneri u jednoj od sarajevskih općina primaju veću plaću nego ijedan načelnik u Sarajevu, što dovoljno govori o njihovom politiziranju moje plaće. Bitno je napomenuti da moja plaća nije ništa veća od plaća ostalih načelnika općina u BiH, koje su opet približne plaćama bilo kojeg direktora javnih preduzeća ili poslanika i zastupnika.
