Nedžad Polić: Sabrali su moju plaću i otpremninu, ništa nije bilo netransparentno
Prema navedenom spisku, Polić je ujedno dobio i najviši iznos.
''Suština je u tome da su oni zbrojili moju otpremninu i moju plaću koju sam tada dobijao, jer sam krajem maja prestao raditi u Bosnalijeku. Zaista, ne želim da se pravdam, jer to nije bila politička funkcija i tu ništa nije bilo netransparentno'', izjavio je Polić.
Nedžad Polić, koji je na poziciji direktora bio do 26. marta ove godine, kada je na svoju inicijativu razriješen dužnosti, za vrijeme mandata, u martu 2013. godine, primio je plaću u iznosu od 14.927,60 KM. Mjesec kasnije, plaća mu je povećana, te je inkasirao 15.008 KM. Dva mjeseca po okončanju mandata, Polić je dobio i plaću za maj od 41.761,40 KM.
Bivši komesar Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Srećko Glibić dobio je u aprilu plaću od 24.025,95 KM. Član Uprave Sarajevo osiguranja' Izet Jelić ima plaću od 19.907,57 KM. U stopu ga prate ostali zaposlenici sa plaćama iznad 18 hiljada maraka. Visokih 13.419 KM na ime plate u martu je primio bivši direktor ''Aluminija'' Mostar Ivo Bradvica. Ogromna primanja imaju i šroj javnosti gotovo nepoznate osobe u, primjerice, domovima zdravlja u provinciji i sličnim ustanovama.
Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, uputio je jučer listu predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Fehimu Škaljiću, ali je ona dospjela u medije, što u Poreznoj upravi FBiH smatraju kršenjem porezne tajne i nezakonitim postupkom.
"Bezobrazluk javnih preduzeća"
No, građani i nevladine organizacije koje se bore za odgovorniju vlast, a protiv kriminala i korupcije, jedinstveni su u ocjeni da je i ova lista dokaz zašto se loša vlast u Bosni i Hercegovini godinama uspijeva održati.
"Samo treba sačekati da narod počne da kažnjava, što na izborima, što kroz druge oblike građanskog neposluha, ovakvu vlast koju imamo u cijelom periodu", kazao je predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir Đikić
On ističe kako su navedeni podaci trebali biti javno objavljeni, ali da je razumljivo i zašto su skrivani.
"Da javna preduzeća na ovom stepenu krize u kojem se BiH nalazi imaju primanja kao što su godišnja primanja u privredi, to je stvarno bezobrazluk. Trebale bi i federalne i kantonalne skupštine da ograniče primanja koja su enormna. Tu vidite zašto padaju vlade, zašto se ljudi bore za mjesta u upravnim odborima, za direktorska mjesta javnih preduzeća koja su bitna za partije. Ovdje govorimo samo o ličnim primanjima. Zamislite koje su ostale pogodnosti i kako se sve izvlače novci prema političkim partijama koje su te ljude postavljali. Dalje nećemo. Zakon o javnim nabavkama je izmijenjen, javna preduzeća sada mogu da rade šta žele", rekao je Đikić, dodajući da bi bilo i gore da se ne govori o borbi protiv kriminala i korupcije.
Porezna uprava FBiH je informacije o platama dostavila kao odgovor na usvojenu inicijativu poslanika Sevaza za bolju budućnost (SBB) BiH u Predstavničkom domu Hazima Kapića.
"Koliko sam zadovoljan toliko sam tužan, jer sam saznao da moje slutnje o visokim platama nisu ni blizu onog što je stvarnost. Razočaran sam, ne mogu reći da sam zadovoljan. Ne može niko biti sretan kad ovo vidi. Može biti samo razočaran. Ovo više nije stvar pojedinog poslanika i pojedinca, već cijelog Parlamenta FBiH i svih koji nešto u ovoj zemlji znače. Bilo bi potpuno normalno i moralno da, nakon što je sve otkriveno, ovi ljudi predlože smanjenje tih primanja. S druge strane, oni koji su ih imenovali, a to je Vlada FBiH ima pravo tražiti da se te plaće smanje. Kako razumjeti da neke institucije koje su u fazi raspadanja dijele plate po 20.000 ili 40.000 KM", smatra Kapić.
Pita se kako se osjeća bivši borac koji je bio ranjen, a danas ima mizernu plaću, a jedan direktor javnih ustanova zarađuje na hiljade njegovih plata.
"Komentar nije potreban. Najbolji komentar je ćutanje ili vrisak", ocijenio je Kapić.
Adis Arapović, menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI), kazao je kako je sada konačno jasno zašto se deceniju i po kriju informacije o platama u javnim preduzećima i državnim institucijama.
Parlament mora zakazati vanrednu sjednicu
"Ovo je jedan od najdramatičnijih događaja u 2013. godini. Ovo je paradigma oholosti, neodgovornosti i okupiranja država od strane uskog političkog i elitističkog kruga ljudi koji ne prezaju da imaju par desetina hiljada maraka plate u vremenu kada je prosječna plata 800 KM, a pola miliona ljudi je nezaposleno, kad ovu zemlju izjedaju korupcija i nepotizam", rekao je Arapović.
On kaže da su političari i parlamentarci političkim igrama i donošenjem loših zakona omogućili ovakva enormna politička primanja u javnom sektoru. Time su, kaže, demaskirali političke borbe u BiH.
Jer se politička borba svodi na ovladavnje visokoplaćenih pozicija i ovladavanje javnim novcem. Dodaje kako su svi ljudi na spisku članovi i simpatizeri političkih stranaka koje su ih tu postavile ili ostavile.
"Parlament FBiH mora zakazati vanrednu tematsku sjednicu na ovu temu i donijeti drastične mjere za spašavanje države od njenih rukovodilaca i političara. Ovo je pravi trenutak da se prelivena čaša vode iskoristi za adekvatnu reakciju institucija. Ne mislim da će okupljanje u decembru, na minusima najterati bilo koga na akciju, ali postoji instrument političke odgovornosti. Javnim pritiskom se treba osigurati da se sazove vanredna sjednica Parlamenta i da se pokrene pitanje individualne, političke i moralne odgovornosti ljudi koji su na spisku i koji su im to omogućili", rekao je Arapović.
