Predstavnici vlasti Republike Srpske, među kojima su predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednica RS-a Željka Cvijanović i premijer Radovan Višković, s oduševljenjem su dočekali Austrijanca Handkea i veličali njegovo prisustvo. Iste osjećaje dijelio je i reditelj Emir Kusturica.
Spomenik koji je podignut u njegovu čast nalazi se kod zgrade Vlade RS-a.
Cvijanović je Handkeu u Banjoj Luci uručila Orden Republike Srpske zbog, kako navode iz Vlade RS-a, "izuzetnog rada i zasluge na polju kulturnog i duhovnog razvoja, kao i za naročiti doprinos u razvijanju i učvršćivanju sveukupnih odnosa s Republikom Srpskom".
Handke je u Banjoj Luci izjavio da je odlučio doći u Republiku Srpsku "uprkos jakim vjetrovima koji su bili protiv toga".
Nakon Banje Luke s Dodikom i Kusturicom Handke će posjetiti Andrićgrad, izgrađen u Višegradu, na istoku BiH, gdje će mu u Andrićevom institutu biti uručena "Velika nagrada Ivo Andrić".
Handke je dobitnik "Velike nagrade Ivo Andrić" Andrićevog instituta u Andrićgradu za najbolju knjigu objavljenu u Srbiji ili Republici Srpskoj tokom 2020. godine "Drugi mač - Majska povest".
Handke je strastveno zagovarao genocidni Miloševićev režim, posjećivao Slobodana Miloševića u Hagu, a 2006. se pojavio na njegovoj sahrani. Poznat je i zbog prikazivanja Srbije kao žrtve tokom krvavih ratova '90-ih godina.
Austrijski književnik je zbog takvih stavova proglašen personom non grata u gradovima poput Sarajeva i Tuzle, dok je u Banju Luku pozvan kao počasni gost. Mnogi istaknuti svjetski književnici i umjetnici osudili su Handkeove stavove, kao i odluku da takva ličnost dobije Nobelovu nagradu. Iako je potpisana peticija s više desetina hiljada potpisa, Handkeu je ipak uručena nagrada.
Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH, dan nakon što mu je uručena Nobelova nagrada, proglasili su Handkea nepoželjnom osobom na području ovog kantona. To je uradila i Tuzla.
Tom prilikom je navedeno, uz ostalo, kako je Handke u svojim javnim nastupima, u vrijeme agresije na BiH, javno podržavao agresorski režim na čelu s ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem te više puta i pored svih presuda Međunarodnog suda u Hagu negirao zločin genocida u Srebrenici.
