Nekada žrtve nasilja i štićenice Sigurne kuće na modnoj pisti kao manekenke
Hrabre djevojke i žene će poput heroina izaći na pistu i lepršavim i glamuroznim kreacijama bh. modnih kreatora i na ovaj način dići svoj glas protiv nasilja.
"Razmišljali smo šta rade sve djevojke i žene zajedno jer su različite dobi i po svemu ostalom i tada nam je sinula ideja da bi mogle imati reviju. Psiholozi su nam rekli da sam izlazak na pistu podiže samopouzdanje i da će to biti dobro za njih. Ja ne bih imala snage da to uradim. Tu su i edukatori koji pomažu da sve prođe bezbolno i zaista će sve izgledati veličanstveno", rekla je Zlata Gerin-Kurić iz Udruženje za ravnopravnost i afirmaciju žena.
S hrabrim damama rade Alma Musliović, Maja Talović, Vanja Lisac, Almin Zrno, Maja Čengić i drugi, a sponzor događaja je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Organizator događaja je Fondacija lokalne demokratije u okviru koje djeluje Sigurna kuća već 17 godina.
"Primarni cilj našeg rada je zaštita i rad s korisnicima, ženama i djecom koji su žrtve nasilja. Uvijek je problematični dio ekonomska samostalnost koja nam daje više snage i mogućnosti. Ovaj događaj nam je jako važan jer posmatramo problem nasilja s neke druge tačke. Ideju smo prihvatili objeručke kako bi poručili da smo svi isti i da sutra svi možemo biti žrtve bilo koje vrste nasilja", rekla je Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije.
U reviji učestvuje i bivša korisnica Sigurne kuće Dženana Juzbašić koja je boravila tu godinu dana.
"Došla sam spletom okolnosti. Bila sam žrtva nasilja koje je prvobitno bilo psihološko i kada sam donijela odluku da napustim tu zajednicu postalo je fizičko. Sigurna kuća mi je mnogo pomogla, pružili su zaštiti meni i mom djetetu, pravnu pomoć da dobijem starateljstvo nad djetetom i psihološku pomoć kroz rad u grupama, individualnim razgovorima i psihoterapijama. Sve mi je to pomoglo da se susretnem sa životom poslije sigurne kuće", kazala je Juzbašić.
Ona već dvije godine živi samostalno sa svojim djetetom i ima stalno zaposlenje. U projektu učestvuje jer nikada do kraja nije završila fakultet. Studentica je PMF-a, odsjek geografije i završila je tri godine. Uslijedilo je nasilje, a potom nedostatak sredstava da fakultet završi.
"Ovo nije milostinja već nešto što pravimo da same sebi osiguramo bolju budućnost", poručila je.
