Nesavjesni građani vatrogascima zadaju muke: Paljenje korova u baštama je izuzetno opasno
Od početka ove godine tuzlanski vatrogasci imali su brojne intervencije na gašenju požara širokog spektra, koji su nastali na trafostanicama, automobilima, kontejnerima, ali i privatnim objektima. Ali, posljednjih dana oni se posebno odnose na nisko rastinje jer nesavjesni građani pale vatru na otvorenom, koju na kraju ne mogu kontrolisati.
"S dolaskom lijepog vremena pojavile su se intervencije koje nisu bile karakteristične u zimskom periodu. Naši sugrađani su se odlučili da svoje bašte i određene površine urede tako što će zapaliti svu biljnu masu koju su prikupili. Međutim, tu treba biti izuzetno oprezan jer nepravilno paljenje vatre može donijeti velike posljedice", kaže za Klix.ba Jasmin Jahić, starješina Profesionalne vatrogasne jedinice u Tuzli.
Hektari izgorjelih površina
Kada je riječ o nastanku požara većih razmjera, za razliku od Hercegovine, Livna i Zenice, u Tuzlanskom kantonu takvi primjeri ove godine, na svu sreću, nisu zabilježeni.
Međutim, tuzlanski vatrogasci u proteklim danima imali su na desetine intervencija uzrokovanih nepravilnim paljenjem biljnog otpada, a Jahić navodi da se izgorjele površine mjere u hektarima.
"Ukoliko se građani već odluče na spaljivanje korova, granja, trave ili bilo koje druge biljne mase na otvorenom, prije svega moraju napraviti manje kamare, kako bi mogli lakše rukovati takvom vrstom vatre. Sebi moraju obezbijediti i priručna sredstva za gašenje vatre, ukoliko ona krene u neželjenom smjeru. Također, potrebno je da uz sebe imaju i određene količine vode, a da pri završenom spaljivanju manje dijelove žara ugase", savjetuje Jahić.
Prilikom paljenja vatre, tuzlanski vatrogasci savjetuju da uz osobu koja to obavlja uvijek mora biti prisutno još nekoliko radno-sposobnih ljudi, koji će joj pomoći prilikom održavanja plamena pod kontrolom, ali i u slučajevima nekontrolisanog širenja.
"Naši građani obavezno moraju voditi računa o tome da li puše vjetar jer on i vatrogascima na terenu predstavlja izuzetno veliki problem, s obzirom na to da vatru i dim šalje u suprotnom smjeru, stvarajući uslove za širenje požara", dodaje Jahić.
Često se dešava da građani prikupljeno nisko rastinje posipaju raznim tečnostima kako bi inicirali jednostavnije paljenje vatre, što može biti izuzetno opasno.
"Ni u kojem slučaju ne treba koristi bilo kakve tečnosti, među kojima su ulje, benzin, nafta i slično za posipanje preko biljne mase, kako bi je lakše zapalili. One kao takve mogu zahvatiti i odjeću osobe prilikom paljenja vatre, što može dovesti do njihovog samozapaljenja", upozorava starješina tuzlanskih vatrogasaca.
Ukoliko osoba koja je zapalila vatru u određenom trenutku dođe u sumnju da gubi kontrolu nad njom, Jahić navodi da je odmah potrebno kontaktirati vatrogasce koji će izaći na teren i ugasiti nastali požar.
Paljenje korova koštalo je života
Shodno dosadašnjim iskustvima, Jahić nam kaže da se građani za ovakav način rješavanja biljnog otpada najviše odlučuju u prigradskim naseljima, a zbog neadekvatnih postupaka dolazi dio širenja vatre na šumska područja, koja su nerijetko na nepristupačnim terenima.
"U takvim situacijama nama znaju biti potrebne i dodatne snage vatrogasaca jer pristup vozilima je ograničen na takvim područjima. Tada vodu moramo nositi na leđima te su intervencije veoma zahtjevne. Ali, zahvaljujući svojoj psiho-fizičkoj snazi naši vatrogasci uspijevaju adekvatno odraditi posao", zaključuje Jahić.
Da je neadekvatno paljenje niskog rastinja izuzetno opasno, pokazuje i primjer iz Tuzle u kojem je prošle godine jedna ženska osoba smrtno stradala, nakon što je usljed vjetra došlo do promjene smjera kretanja vatre i dima, koji je prouzrokovao djelimično spaljivanje tijela, a zatim i gušenje.
Tuzlanski vatrogasci također će pamtiti i proljeće 2020. godine, kada je usljed neadekvatnog paljenja niskog rastinja, došlo do velikog širenja vatre na šumske predjele grada soli.
