Nestabilnost "zakočila" bh. ekonomiju, najave sankcija već opterećuju 2022.
Vijesti koje dolaze iz naše zemlje, sigurno ne motiviraju strane investitore da dodatno ulažu u BiH, kaže za Klix.ba ekonomista Haris Abaspahić.
"Agencije koje procjenjuju suverene kreditne rejtinge zemalja naglašavaju u svojim prethodnim izvještajima da bi eskalacija političkih blokada negativno utjecala na kreditni rejting BiH. Ostaje da sačekamo naredne izvještaje ovih agencija. Pored toga, blokada državnog nivoa i ograničen kapacitet donošenja odluka za FBiH, usporavaju razvojne procese, odgađaju investicione projekte i donošenje reformskih zakona", kaže on.
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) su nas upozorili da dovođenje u pitanje sistema indirektnih poreza u BiH može imati velike negativne posljedice u tom kontekstu, dodaje on.
"Siguran sam da će sankcije, koje se trenutno razmatraju, negativno utjecati na perspektive rasta u idućoj godini. Ova kriza i činjenica da se u izbornoj godini u BiH rijetko donose reformski zakoni ne daju svijetlu perspektivu u 2022. godini", kaže on.
Odlazeća 2021. godina je za Bosnu i Hercegovinu počela kao godina oporavka i nade. Smanjenje restrikcija vezanih za pandemiju, u kombinaciji s rastom potrošnje i vanjske tražnje, te samim tim i porastom cijena izvozih dobara i usluga su doprinijele ekonomskom rastu u 2021. godini.
"Prema podacima Svjetske banke, poslije pada BDP-a od 3,2 posto u 2020. godini, očekivani rast BDP-a u 2021. godini iznosi 4 posto. Ipak, očekivana stopa rasta od 4 posto je najmanja u regionu (Crna Gora 10,2 posto, Albanija 7,2 posto, Kosovo 7,1 posto, Srbija 6 posto, Makedonija 4,6 posto). Nastavak ovakvog rasta u 2022. godini će ovisiti o adekvatnoj borbi protiv pandemije, o mogućnosti donošenja odluka vezano za ekonomske politike koje bi vodile ka povećanja investicija i konkurentnosti naše ekonomije", navodi on.
Jedno od ključnih pitanja je u kojem obimu smo u stanju iskoristiti relativno pozitivne vanjske trendove.
"Rast cijena i inflacija prouzrokovana rastom globalne tražnje te poteškoćama u funkcionisanju globalnih lanaca, rastom cijena energenata i materijala uopće, vrši pritisak kako na konkurentnost preduzeća tako i na socijalno stanje domaćinstva. S druge strane globalni rast cijena ima pozitivan utjecaj na rast vrijednosti izvoza iz BiH. Primjera radi, porast cijena električne energije će imati veliki utjecaj na smanjenje konkurentnosti preduzeća u 2022. godini. Otežano funkcionisanje globalnih lanaca nabavke je utjecalo na rast cijena, ali i kreiralo prilike koje se ogledaju o tome da evropska preduzeća sve više traže dobavljače koji su geografski bliže u odnosu na npr. Kinu te se otvaraju mogućnosti za domaća preduzeća u tom kontekstu", zaključio je Abaspahić.
