Nestanak meteorologa na Bjelašnici sa sobom vuče i niz pitanja: Ni na jedno javnost nije dobila odgovor
Druga ekipa spasilaca na turnim skijama je od Kuće spasa otišla prema serpentinama za vrh. Treća ekipa spasilaca na turnim skijama je pregledala serpentine i došla do četvrte serpentine. Četvrta ekipa spasilaca na krpljama je pregledala podnožje južne padine tzv. Ivan polje.
Ono što je definitivno, spasiocima za dosadašnji posao treba odati veliko priznanje. Uprkos izuzetno teškim pa i ekstremnim vremenskim uslovima, brojni pripadnici GSS-a svakodnevno pokušavaju otkriti bilo kakav trag koji bi ih mogao dovesti do meteorologa.
Međutim, za razliku od spasilaca koji svoj posao obavljaju i znatno više od trenutnih mogućnosti, u slučaju nestanka meteorologa i dalje postoje brojne nepoznanice koje među građanima potiču brojna pitanja, a koja još uvijek ostaju bez odgovora.
Pitanje odlaska na Bjelašnicu
Prvo od pitanja koje se nameće jeste i to da li je meteorolog, u periodu kada se upravo i prema prognozama FHMZ-a i drugih meteoroloških službi, predviđala velika promjena vremena, snježne oluje i minusi, trebao biti upućen na Bjelašnicu?
Ukoliko jeste, pitanje koje i dalje ostaje jeste i to da li je za taj poduhvat imao adekvatnu opremu te da li je moguće da u cijelom lancu komunikacije za preuzimanje smjene, komuniciraju isključivo dva meteorologa bez dodatnih savjeta i komunikacije s ljudima čiji je prioritet u radu svakako i sigurnost na planinama, naročito u ovom periodu godine.
Ova pitanja nameću se naročito nakon izjave Edina Pišme, uposlenika FHMZ-a koji je u razgovoru za TVSA naglasio sljedeće:
"Svi oni znaju da kad krenu da se penju da procijene situaciju sigurnosti da li mogu izaći na stanicu bezbjedno. Prilikom izlaska osmatrač koji se penje i onaj koji je na stanici međusobno komuniciraju da se vidi dokle je koji došao. On se javio prilikom silaska sa šestosjeda", naveo je.
Muk iz FHMZ-a
Jedna od stvari koja se također može problematizirati jeste i sama reakcija Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
U trenucima kada je sudbina jednog od zaposlenika s kojim je izgubljen svaki kontakt na Bjelašnici nepoznata, krizna komunikacija i potreba da se javnost pravovremeno informiše o svim detaljima slučaja, odlasku meteorologa na stanicu i njegovoj spremnosti za ovaj poduhvat, od iznimne su važnosti kako zbog cjelokupne javnosti, tako i zbog porodice i svih onih koji su zainteresovani za ovaj slučaj.
Međutim, umjesto detaljnog objašnjenja, jedina izjava iz FHMZ-a stigla je od jednog zaposlenika gdje je navedeno kako je meteorolog koji je nestao "prošao svu obuku, od penjanja, osmatranja na Bjelašnici i da je ovo njegov drugi izlazak na Bjelašnicu".
Pitanja koja se nameću su sljedeća - da li je obuka bila adekvatna, šta je sadržavala i da li je, kako se navodi, meteorolog u sličnim uslovima već jednom boravio na Bjelašnici ili je prvo penjanje obavljeno u nešto drugačijim vremenskim uslovima.
Sve su to pitanja na koja javnost svakako treba znati odgovor, ali institucija koja bi na njih trebala odgovoriti za sada to ne radi u mjeri u kojoj je to i potrebno.
U trenucima kada je zaposlenik institucije nestao, adekvatna reakcija svakako nije komuniciranje kroz jednu i jedinu izjavu i to kroz medijske kanale, a ne službenu komunikaciju putem web stranice.
Dodatne informacije o radu meteorologa
Svakako jedna od stvari na koju se treba obratiti pažnja jesu i neslužbene informacije do kojih je došao i Klix.ba.
Između ostalog, osobe koje poznaju meteorologa su navele kako on nije imao iskustva rada u ovakvim vremenskim uslovima te da obuka koju je prošao nije uključivala i pripreme za boravak u ekstremnim vremenskim uslovima kakovi svakako na Bjelašnici u decembru jesu.
Još jedna od stvari koja se također može problematizirati jeste i oprema koju meteorolozi koriste, a koja bi trebala uključivati i lokator. Postavlja se pitanje da li je u ovom slučaju lokator bio dio opreme te ako nije, zašto nije.
"On je duže vrijeme radio na meteorološkoj stanici Ivan-sedlo, međutim zbog odlaska u penziju našeg osmatrača na stanici Bjelašnica - mi imamo nedostatak kadra. Stanica Bjelašnica je jedina takva stanica u BiH, koja je dio međunarodnih mreža stanica preko kojih se prate klimatske promjene. Ona mora zadovoljavati određene uslove, kod njih se ne smije koristiti savremena tehnologija mjerenja, mora biti osmatrački sistem, mora biti pokrivenost mjerenja 24/7 i zbog odlaska u penziju na toj stanici smo imali manjak uposlenog", rekao je ranije uposlenik FHMZ-a Edin Pišmo.
Nažalost, na sva ova pitanja, javnost i nadležne službe još uvijek nemaju odgovor. Kao i u svakom slučaju, i u ovom priča ima dvije strane medalje, međutim, upravo zbog manjka službenih informacija, prvenstveno iz institucije u kojoj je meteorolog bio zaposlen, i u ovom slučaju javnost je ostavljena da slobodno procjenjuje i tumači događaje.
Dok je u nekim slučajevima možda takvo ponašanje i prihvatljivo, u osjetljivoj situaciji kakva je svakako nestanak meteorologa i u trenucima kada se postavlja i pitanje odgovornosti, profesionalizma te uslova za rad, to svakako nije slučaj.
