Procjenjuje se da zagađen zrak izaziva smrt usljed moždanog udara, srčanih bolesti, raka pluća i hroničnih respiratornih bolesti. U poređenju sa podacima iz 2014. godine ovaj broj je porastao za tri miliona ljudi, zbog čega je 2018. održana i prva Konferencija na temu zagađenosti zraka i politika u rješavanju ovog problema.
Istraživanje SZO dalje govoro o procentima smrtnosti u različitim državama. Iako zagađenost atmosferskog zraka utječe podjednako na razvijene zemlje i zemlje u razvoju, zemlje sa niskim i srednjim dohotkom doživljavaju najveći stepen smrtnosti usljed ovakvih faktora, a posebno se ističu regije zapadnog Pacifika i jugoistočne Azije.
Politike koje podržavaju ulaganje u čistiji transport i energetski efikasnu proizvodnju električne energije, industriju i bolje upravljanje komunalnim otpadom mogu učinkovito smanjiti ključne izvore zagađenja zraka.
Veliki smog u Londonu je u decembru 1952. odnio oko 12.000 života, što se smatra prvom velikom posljedicom zagađenja, nakon čega se počelo ozbiljnije razmišljati o drugačijem pristupu smogu, zagađenju zraka i negativnom uticaju industrije. Zagađenost zraka u BiH najčešće je izražen u sredinima gdje su prisutne teške industrije i izrazito gust saobraćaj.
Indeks zagađenosti u Sarajevu u zimu prošle godine je iznosio 393, što je okarakterizirano kao izuzetno opasno.
