Politike i aktivnosti relevantnih institucija usmjerene na pomirenje u državi ni nakon 25 godina od okončanja konflikta u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu poduzete na cjelovit način – zaključak je Konferencije o pomirenju i izgradnji povjerenja u Bosni i Hercegovini održanoj 5. decembra u Sarajevu o organizaciji Fondacije Max Planck za međunarodni mir i vladavinu prava.
Fokus je uglavnom na procesuiranju ratnih zločinaca i tranzicijskoj pravdi, dok su izgradnja pozitivnih odnosa i razvijanje zajedničke vizije u državi, većinom zanemareni. Aktuelan politički kontekst, obzirom na strategiju EU za Zapadni Balkan, donosi nove mogućnosti, ali i nove odgovornosti za sve aktere da se angažiraju na ovom planu.
Krajem 2018. godine, Fondacija Max Planck za međunarodni mir i vladavinu prava (Heidelberg, Njemačka) pokrenula je inicijativu posvećenu pomirenju u BiH. Tokom ove godine, predstavnici Fondacije održali su više sastanaka sa predstavnicima različitih vlada i organizacija civilnog društva u BiH kako bi se utvrdile tačke konsenzusa i mogući zajednički pristup u ovoj oblasti. Navedene aktivnosti poslužile su kao priprema za konferenciju i radionicu koje su održane 5. i 6. decembra 2019. godine u Sarajevu. Oba događaja bila su usmjerena na postizanje primarnog cilja ove inicijative, a koji se odnosi na utvrđivanje okvira za strateški pristup pomirenju u BiH zasnovanog na zajedničkom razumijevanju tog koncepta, uz ravnopravno učešće predstavnika različitih vlada u BiH i organizacija civilnog društva.
U gotovo 25 godina nakon završetka rata, ni različiti nivoi vlasti u BiH, ali ni međunarodna zajednica nisu sistematski pristupili pitanju pomirenja u BiH. Za većinu aktera iz vladinog, ali i nevladinog sektora, značenje pojma pomirenje u bh. kontektstu, kao i to koje konkretne korake pomirenje zahtijeva, još uvijek nije sasvim jasno. Istovremeno, prevazilaženje podjela i nepovjerenja nastalih usljed konflikta je od vitalnog značaja za mirnu i stabilnu budućnost BiH i regiona. Pojedinačne inicijative u ovoj oblasti se poduzimaju i daju vrijedne rezultate, ali nisu uspjele u stvaranju kritične mase koja bi dala poticaj suštinskom pomirenju u BiH. Kako je zaključeno na pomenutoj konferenciji, odlučni iskorak ka politikama i praksama pomirenja, pored ostalog, podrazumijeva prenošenje pozitivnih iskustava sa lokalnog nivoa, povezivanje aktera iz vladinog i nevladinog sektora, te dodatnu i kontinuiranu podršku međunarodne zajednice i donatora.
Rezultati ovog inicijalnog projekta, kao i pomenutih događaja, predstavljaju dobru osnovu na kojoj će Fondacija Max Planck za međunarodni mir i vladavinu prava, zajedno sa lokalnim partnerima, nastaviti aktivnosti usmjerene na pomirenje i izgradnju povjerenja u BiH i tokom 2020., ali i godina koje slijede.
